Psihomotorni razvoj djeteta

Psihomotorni razvoj dinamičan je proces kod djeteta u kojem se procjenjuje i prati napredak na području grube i fine motorike, vid, sluh, govor, socijalni kontakt. Uz nasljeđe, pod utjecajem je vanjskih faktora kao što su hrana, njega, komunikacija i svi oblici interakcija gdje dijete uči o svijetu oko sebe. Razvoj motorike se odvija prema određenim obrascima, na prvom mjestu u kraniokaudalnom smjeru, odnosno od glave prema dolje. To znači da dijete prvo uči kontrolirati glavu i vrat, pa ruke i trup, potom i noge. Skladno tome u određenim vremenskim intervalima se prati kako dijete usvaja određene pokrete, sjedi, hoda. U razvoju svakog djeteta treba uvažati mogućnost postojanja velikih varijabilnosti koje ne znače odstupanje od normalnog razvoja.

Tako npr. kod nekih posjedanje krene u dobi od 6 mjeseci, kod drugih s 9 mjeseci, hodanje s 9 mjeseci ili s 18 mjeseci, prve riječi s 9 mjeseci ili s 15 mjeseci. Kako bi dijete postiglo maksimum svojih potencijala, važno je u određenim vremenskim okvirima poticati pravilne obrasce. Jednostavni primjer za to je važnost stavljanja djeteta u potrbušni položaj u kojem se potiče razvoj mišića važnih za koordinaciju glave i trupa, zatim za odizanje na ruke, postavljanje u četveronožni položaja kao preduvjet za kasnije puzanje, potom i hodanje.

Što možete očekivati u prvoj godini života?

Prva tri mjeseca..

Tek rođeno dijete pretežno jede i spava, pokreti su refleksni, a plakanjem komunicira s okolinom. S vremenom postaje sve budnije i aktivnije, promjenom motorike reagira na zvukove, izgovara pojedine glasove, smiješi se i na kratko gleda predmete postavljenje ispred očiju. U potrbušnom položaju u drugom mjesecu života na kratko održava glavu podignutu od podloge. Prva tri mjeseca života šake drži pretežno zatvorene.

Od 3. mjeseca života ima bolju kontrolu mišića vrata i glavu drži u sredini, oslanja se na laktove, na leđima sve više odiže noge od podloge, šake su otvorene, ima kontakt rukama u središnjoj liniji, hvata i poseže za predmetima. Ovo je važno za razvoj ne samo motorike, nego i vida.

Već od 4. mjeseca života u potrbušnom položaju odiže se visoko od podloge oslanjajući se na ispružene ruke, kreće se po podlozi, počinje se rotirati na bok, a predmete uzima cijelim dlanom i s 4 prsta (digitopalmarni hvat). Na majčin glas se sigurno okreće i glasno se smije.

U položaju na leđima u dobi od 5 mjeseci odiže glavu od podloge, u potpunosti se okreće s leđa na trbuh i obrnuto. Do ove dobi ima usklađene pokrete očnim jabučicama.

Puno je novih pokreta od 6. mjeseca života. Na trbuhu se kreće odgurivanjem ruku, zadržava se sve više u sjedećem položaju uz oslonac, glavu održava uspravno, sve više zauzima četveronožni položaj, ljulja se naprijed- nazad, prebacuje predmete iz jedne ruke u drugu. Nova lica prepoznaje i reagira odbijanjem, a sebe promatra zainteresirano u ogledalu.

Kako dijete raste, pokazuje sve veći interes za okolinu i u dobi od 7 mjeseci puzanjem istražuje prostor, sjedi pridržavajući se rukama sa strane, ima jak hvat palcem, kažiprstom i srednjakom (radiopalmarni hvat), na leđima dohvaća svoja stopala i stavlja ih u usta. Ovdje se izoštravaju boje, vidi i udaljeni predmeti.

U dobi od 8 mjeseci sjedi samostalnije, kleči, uzima manje predmete i razvija se fina motorika šake. Izraženo se glasa jasnim slogovima, ali bez značenja. Prepoznaje strana lica i srami se.

S 9 mjeseci iz klečećeg položaja ide u iskorak, samostalno se podiže i stoji uz pridržavanje za namještaj. Igra se skrivača, a igračke sve više istražuje.

U ovom periodu većina djece spretno puže, no i do 20% djece prohodaju bez da nauče puzati i urednog su psihomotornog razvoja.

Razvojem fine motorike s 10 mjeseci dijete slaže igračke jednu na drugu, može samostalno jesti kruh i kekse, a uz pomoć pije iz čaše. Uz pridržavanje napravi par koraka, imitira odrasle i povezuje slogove te govori „pa pa“, „mama“, „tata“.

S 11 mjeseci hoda uz pridržavanje i spušta se u čučanj, podiže predmete s poda. U ovoj dobi dijete odgovara na jednostavne poruke poput „dođi“ ili „ne“.

U 12. mjesecu počinje samostalno koračati i hoda na širokoj bazi. Predmete dohvaća vrškom palca i kažiprsta (pincetni hvat), dobacuje ih ili prstom pokazuje željene stvari. U govoru koristi oko 5 riječi, povezuje slogove sa značenjem, provocira i prepoznaje emocije na licu skrbnika.

U slučaju kašnjenja ili značajnijeg odstupanja u razvoju, ciljanim vježbama se može usmjeriti na kvalitetno izvođenje pokreta i usvajanje novih obrazaca. Ovdje veliku ulogu igra neuroplastičnost mozga, odnosno sposobnost prilagodbe reorganizacijom živčanih stanica i sveza.

Redovnim sistematskim pregledima se procjenjuje usvajanje određenih vještina i zato su oni važni. Kako postoji velika varijabilnost dobi u kojoj djeca postižu određene vještine, savjetuje se s pedijatrom u slučaju bilo kakvih sumnji.