🌞3,2,1 - prijave za ljetne tečajeve su u tijeku! 🌞Upisi

6 razloga zašto tradicionalne metode učenja nisu uspješne

Sve se više shvaća i podupire važnost drugog jezika u školskom kurikulumu. U mnogim zemljama djeca počinju učiti engleski jezik sa 8 godina. Obvezno testiranje pri kraju srednje škole (4. razred) uključuje razumijevanje i esej na engleskom jeziku. Bez vrsnog znanja engleskog jezika učenje na akademskoj razini je poprilično teško, pogotovo na fakultetima medicine, znanosti i tehnologije. Ovaj sustav ističe važnost koja se stavlja na engleski jezik. Ironično, podučavanje engleskog (ili bilo kojeg drugog jezika) u ovakvim učionicama je osuđeno na propast. Evo i zašto:

1.Razlog

Od učenika se očekuje da svi istovremeno savladaju sve aspekte jezika. Umjesto da prvo upiju zvukove jezika, na način na koji malo dijete upija materinski jezik, od 10-godišnjeg djeteta se očekuje da čuje zvukove, pogleda simbole koji mogu biti iz potpuno različite abecede, nauči apstraktna gramatička pravila koja mu nisu intuitivna, već zbunjujuća, i uz  sve to mozak treba obavljati nekoliko različitih aktivnosti. Slušanje, razumijevanje, čitanje, pisanje i usmena reprodukcija ovih novih i nepoznatih zvukova spada pod različite vještine.

Važno je da djeca najprije prilagode svoje uši jeziku (slušajući ga), zatim ga govore i  tek na kraju čitaju i pišu. Ovo je prirodni slijed stvari u materinskom jeziku te bi trebao ujedno biti i slijed učenja drugog, trećeg i li četvrtog jezika.

2.Razlog

Učenici ne dobivaju dovoljno pojedinačnog vremena za govorenje jezika. U učionici učenici moraju ponoviti ili recitirati u grupama – na taj način učitelj ne može čuti pojedinačne glasove i što je najgore od svega, učenik ne može čuti vlastiti glas. Uobičajena je pojava da nekolicina ”boljih” učenika dominira nad ono malo vremena koje je predviđeno za pojedinačno govorenje. Tihi i nesigurni učenici ne dolaze do izražaja i može se dogoditi da prođu kroz nekoliko razreda bez da su dobili priliku čuti sebe kako govore engleski jezik.

3.Razlog

Učenici ne dobivaju dovoljno direktne povratne informacije. U tipičnim učionicama od oko 30 učenika, učitelji nemaju dovoljno vremena za rad jedan-na-jedan. Od učenika se očekuje da ponavljaju stvari u grupama, što dozvoljava sramežljivijim učenicima da odglume sudjelovanje. Čak i u imućnijim školskim sustavima s naprednijim jezičnim laboratorijima i multimedijalnim programima, učenici možda rade bez da učitelj direktno nadgleda njihov napredak

 

U učestalo bezličnoj atmosferi prepunih razreda mnogi učenici i nakon godina učenja jezika nikada ne uspiju postići niti minimalnu razinu jezične tečnosti.

 

4.Razlog

Problemi s izgovorom. U pomanjkanju izvornih govornika često su upravo učitelji modeli po kojima učenici oblikuju svoj trud, ali i oni imaju svoje mane. U mnogim zemljama, engleski jezik podučavaju učitelji koji nisu izvorni govornici. Njihovi teški naglasci nimalo ne pomažu učenicima da savladaju ispravni izgovor. Helen Doron metoda je tu u prednosti, jer metodologija uključuje svakodnevno slušanje audio materijala gdje su učenici izloženi naglasku izvornog govornika.

5.Razlog

Inhibicije vode ka neuspjehu. Stariji učenici su češće sramežljiviji ili se pak boje govoriti na jezičnim satovima, čak i više nego na drugim satovima. Kako pismeni testovi stavljaju naglasak na čitanje i pisanje, školski sustavi diljem svijeta stvaraju učenike koji su sposobni čitati na nivou srednje škole (ili pak višem nivou), ali imaju problema pri tražnju uputa ili naručivanju u restoranu.

Osjećaj tjeskobe nije jedinstven na jezičnim satovima, ali više dolazi do izražaja na tim satovima za razliku od drugih. Nemogućnost da se izgovori neki složeniji strani zvuk ili ”izvuče” vokabular s ispravnom gramatičnom strukturom dovodi do stvaranja averzije prema jezičnim satovima.

6.Razlog

Tradicionalni obrazovni model se fokusira na ispravljanje. Zapadnjačko obrazovanje se dosta temelji na učenju na pamet. Učenikov uspjeh često ovisi o sposobnosti da izbacuje podatke. Povratna informacija je uglavnom ograničena na ispravljanje; odnosno isticanje onoga što je pogrešno u domaćoj zadaći ili na testu. Kako je naglasak na pronalasku grešaka, učenici nekog jezika (koji već pate od tjeskobe) su uvjetovani osjetiti strah od ispravljanja svaki put kada otvore usta. Ovih šest razloga zajedno rade štetu pri usvajanju uspješnih, tečnih jezičnih vještina. Osrednji rezultati testova engleskog jezika u mnogim zemljama ukazuju na temeljni neuspjeh ove tradicionalne obrazovne metode pri učenju jezika.

Rješenje je jednostavnije nego ste mislili. Naučite kako vaše dijete može naučiti engleski kao drugi jezik na www.HelenDoron.com

Zamjenska slika
helendoronUrednik

Kategorije

Prijavite se na newsletter
Upisi
Koristimo kolačiće

Korištenjem naše web stranice potvrđujete da prihvaćate našu upotrebu kolačića. Ovdje možete saznati više o tome kako ih koristimo.

Više o kolačićima