Probudite li usred noći bilo kojeg psihologa i pitate li ga tko je bio Jean Piaget, uvjeravam vas da bi odmah znao/znala odgovor. Jean Piaget bio je švicarski psiholog i filozof, najpoznatiji po svojoj teoriji dječjeg kognitivnog razvoja. Vrlo je zanimljiva činjenica da je Piaget većinu svojih zapažanja utemeljio na vlastitoj djeci, provodeći niz malih eksperimenata i zadataka kako bi što bolje razumio dječji um. Jedno od najzanimljivijih Piagetovih zapažanja je svakako zapažanje o kognitivnim pogreškama djece.
Djeca u dobi od 3 do 6 godina čine pogreške u zadacima koji su nama, odraslim osobama, jednostavni i samorazumljivi. Međutim, te su pogreške ključan korak na putu dječjeg kognitivnog razvoja. One proizlaze iz dječje centriranosti, nemogućnosti istovremenog obraćanja pažnje na dvije ili više stvari. Kada se, s maturacijom, djeca decentriraju, bit će u stanju uspješno riješiti ove zadatke. Piagetovim riječima: steći će sposobnost koja se zove konzervacija. Konzervacija je sposobnost djece da shvate da preraspodjela materijala ne utječe na njegovu masu, broj ili volumen (McLeod, 2010).
Konzervacijske zadatke možemo vršiti u 7 domena, a neke od njih su:
- broj
- dužina
- tekućina
- masa
Istraživanja su pokazala da se konzervacija broja javlja u dobi oko 5 ili 6 godina, konzervacija dužine i težine u dobi od 9 ili 10 godina, dok se konzervacije mase javlja još nekoliko godina kasnije (Vasta, Haith i Miller, 2005).
Postupak provođenja Piagetovih zadataka provodi na sljedeći način:
Također, postoji i cijeli niz youtube videa u kojima se objašnjava realizacija ovih zadataka, primjerice:
https://www.youtube.com/watch?v=gnArvcWaH6I
Naravno, imajte na umu da su ovo samo zadaci koji služe tome da malo proniknete u um vašeg djeteta te provjerite čini li i ono pogreške o kojima je pisao Piaget. Ove zadatke u dijagnostičke svrhe može primjenjivati i interpretirati samo educirani psiholog.
