Tjelesni razvoj djeteta obuhvaća promjene u tjelesnom izgledu i motoričkim vještinama djeteta. Redoslijed motoričkih vještina u predškolskoj dobi je kod sve djece isti. Razlika je što neki vještinu steknu prije, a neki kasnije.
Najveće dostignuće u predškolskom razdoblju je povećana mišićna kontrola (fina motorika – vezanje cipela i razvoj velikih mišića – u funkciji pri npr. trčanju). Tjelesni razvoj ima svoj zadani smjer – načela cefalo-kaudalnog razvoja (dijete najprije ovladava kontrolom mišića bliže glavi, zatim kontrolira pokrete ruku) i proksimo-distalnog razvoja (kontrola mišića ide od trupa prema vanjskim dijelovima tijela – dijete će prvo kontrolirati pokrete cijele ruke da bi ovladao finom motorikom šake).
Koliko je motorički razvoj važan govori i činjenica da se svim testovima spremnosti za školu ispituje i motorički razvoj djeteta. Kada dijete krene u školu, njegove motoričke sposobnosti nastavljaju se razvijati. U nižim razredima učitelji djeci moraju osigurati prostor za igru, trčanje i skakanje na otvorenom kako bi se razvili veliki mišići. Razvoj fine motorike potaknut je izrezivanjem, bojanjem, modeliranjem gline i plastelina.
Djeca, kao i odrasli, imaju prirodnu potrebu za kretanjem. S obzirom na to da ta potreba nije kod svakog djeteta podjednako izražena, neku je djecu potrebno dodatno motivirati. Poticanje motornih aktivnosti kod djece ima niz prednosti: dijete stječe pojam o vlastitom tijelu, upoznaje dijelove tijela, predmete u svom okruženju, odnose i orijentacije u prostoru. Također, poticanje motoričkog razvoja od najranije dobi svojevrsni je preduvjet dječjeg rasta, razvoja i učenja.
U školama engleskog jezika, koje rade prema Helen Doron metodi, ova je činjenica prepoznata te su u kurikulumu učenja engleskog jezika svoje mjesto našle i “arts&crafts” radionice. Na ovim radionicama razvija se ponajprije dječja fina motorika – djeca škaricama režu papir po liniji, hvataju sitne predmete rukama ili štipaljkama, crtaju, gužvaju papir, prebacuju sitne predmete iz jedne posude u drugu. Uz to, djeca u svim tim aktivnostima sudjeluju na engleskom jeziku pa tako, ovisno o tome kojom umjetničkom aktivnošću se bave, proširuju svoj engleski rječnik i uče nove fraze na engleskom jeziku.
Koliko je fina motorika važna za razvoj djece, govori i podatak da je viši stupanj fino-motočkog razvoja djece povezan s višim kognitivnim sposobnostima. Fina motorika je esencijalna za cijeli niz aktivnosti: oblačenje, vezivanje vezica na obući, držanje olovke ili ravnala, okretanje stranica u knjizi pa i za slaganje puzzli i igranje Lego kockama, a upravo su te aktivnosti miljokazi dječje socijalizacije i razvoja.
