Imate poziv, gledate da dijete ne padne, pazite na ručak, odgovarate na mail. Sve odjednom. Kako?

Na mjestu na kojem radite stalno morate učiti? Novi propisi zbog ulaska u EU? Novi zakon o PDV- u? Direktor traži prisutnost na društvenim mrežama? Zatrpani mailovima? Vodite podsjetnike na računalu ali i podsjetnike podsjetnika na pametnom telefonu? Po pritiskom ste?

Osim toga čitate nekoliko portala, gledate dnevnik, a stručna literatura koju morate i želite pratiti se gomila. Sve se vrti oko ogromne količine informacija koja nam se čini gotovo neprobavljivom. Čini nam se i da naša radna memorija možda treba disk clean-up.

Možda ste kao i ja, generacija koja je odrastala s jednim dnevnim novinama, dva televizijska kanala (kad je došao treći i satelitska nastalo je ludilo), fiksnim telefonom i bez kućnog računala. O generacijama naših baka da i ne govorimo.

Ali ipak, nosimo se sa svim time. Kako?

Sve zahvaljujući jednoj karakteristici našeg mozga, računala nad svim računalima, koju teško da će ijedna tehnologija moći kopirati – neuroplastičnosti.

Lako možemo reći da mozak funkcionira prema principu ‘use it or lose it’ i nevjerojatno koliko je važno kako ga svakodnevno koristimo. Neuroplastičnost je zapravo njegova fantastična sposobnost da se mijenja i reorganizira. Formira nove veze između postojećih stanica. Osim genetskih faktora, okoline u kojoj osoba živi, njena aktivnost igra najveću ulogu u snazi te sposobnosti.

Neuroplastičnost je naročito izražena kod male djece jer im se mozak još razvija, a kod ljudi pogotovo kod slučajeva koji su pretrpjeli moždani udar. Posebno osmišljene vježbice mogu npr. poboljšati sposobnosti djece i odraslih koji pate od problema s učenjem.

Neuroplastičnost mijenja naš mozak i onda kada god doživimo novo iskustvo ili naučimo nešto novo. Općenito stjecanje novih znanja povećava broj veza među neuronima, povećavajući time i sam obujam mozga.

Fascinantna sposobnost prilagodbe na nove situacije i iskustva prema najnovijim istraživanjima govori da se kroz učenje mozak ustvari mijenja kroz cijeli život.

Stoga se vraćamo na početak posta i zaključujemo da treba prihvatiti da pregršt informacija, obilje stimulansa, brzina promjena kao i proaktivnost koju donosi, ima i dobrih strana.

“Postoji rastući broj dokaza da bi izloženost novim tehnologijama mogla pogurnuti nove generacije izvan dosadašnjih kapaciteta”, Dr. Stan Kutcher, psihijatar specijaliziran za mentalno zdravlje adolescenata.

Ako vi mislite da ne možete pratiti sve te informacije, vrijeme je da pogledate svog tinejdžera, ma zapravo i petogodišnjaka kako se snalazi u Linuxu ili s iPhonea skida najnovije igrice i pretražuje crtiće na Youtube kanalu.

Možda je vrijeme da vam upravo on postane mentor?

Preuzeto sa: http://coolklub.com