2893 Views

Kako motivirati djecu na učenje u doba koronavirusa? | Paula Pedić, mag.psych.

Zbog pandemije korona virusa nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to dokaz da Internet može biti vrlo koristan, ako se upotrebljava u prave svrhe. Boravak u internetskom okruženju djeci nije stran, ali im je učenje putem interneta (ili televizije) strano. Stoga roditelji moraju poduzeti određene mjere kako bi djeca i dalje uspješno svladala gradivo. Za to je ključno održavanje dječje motivacije. Djeca lako gube koncentraciju i brzo im dosade stvari. U djetinjstvu i adolescenciji djeci je potrebno jako puno različitih podražaja jer im se u ovim razvojnim razdoboljima razvija mozak, a moždani centri postaju sve specijaliziraniji. Svaki novi podražaj omogućava razvoj novih sinapsi u djetetovom mozgu i na taj način stimulira rad mozga. Zbog toga ne krivite vašu djecu i ne budite frustrirani njihovom mladenačkom hiperaktivnošću i stalnom željom za nečim novim.Vjerojatno se pitate što vi kao roditelji možete učiniti da bi vaša djeca ostala pribrana i izvršavala svoje zadatke i u ovom čudnom vremenu. Možete učiniti puno toga, ali počet ćemo s najvažnijim.

Struktura, struktura, struktura

Baš zbog toga što djeca i teenageri non-stop traže nova uzbuđenja, VI morate biti ti koji im pružaju strukturu. Mladenački mozak koliko treba nove podražaje, toliko treba i strukturu i autoritet. “Istraživanje s granicama”- tako bismo mogli nazvati najučinkovitiju metodu pristupa djeci. Djeci treba raspored kojega ćete poštivati vi i oni, svaki dan. Dogovorite prije spavanja s djetetom kako će izgledati sutrašnji dan. Naglasite kada je vrijeme za učenje, kada za izvannastavne aktivnosti (poput učenja engleskog jezika), a kada za igru. Dopustite djetetu da i ono sudjeluje u krojenju rasporeda.

Didaktički intermezzo

Ako primjetite da se djeca ne mogu pridržavati rasporeda i da im je koncentracija pala, zamijenite jedan oblik učenja drugim. Primjerice, ako dijete treba pisati zadaću iz matematike i vidite da je nakon drugog zadatka izgubilo motivaciju, dopustite mu pogledati crtić na engleskom jeziku, ali samo ako obeća da će poslije crtića nastaviti sa zadacima. Igra s didaktičkim igračkama kada je dijete amotivirano za učenje je također poželjna. Dakle, bitno je da djecu ne pustite da “trče kao muhe bez glave” u vrijeme kada bi trebali učiti već da osmislite neke aktivnosti koje će i dalje biti blagotvorne za njihov razvoj i učenje. Nedavno sam na televiziji gledala nastavu za prvašiće i moram pohvaliti kako je osmišljen raspored učenja za djecu. Naime, sama materija se uči u vrlo kratkim vremenskim intervalima (prilagođenim uzrastu djeteta), a kako bi se održala dječja pažnja provodi se didaktički intermezzo. U tom intermezzu djeca se razgibavaju, vježbaju, uče pjesmice.   

Nagrada i kazna…. ili samo nagrada?

Na poslijetku, valja spomenuti i najstariji, a najučinkovitiji i najintuitivniji oblik motivacije: nagrade i kazne. Djeci dajite materijalne nagrade samo onda kada u cijelosti izvrše svoje zadatke i dajite ih na kraju cijelog radnog dana. Nemojte nagrađivati djecu nakon svakog uspješno izvršenog zadatka. S druge strane, verbalne i afektivne nagrade možete (i trebate!) davati što češće. To su nagrade poput pohvale (“Bravo Veronika, samo tako nastavi”) ili afektivne akcije (poljubac, zagrljaj, glađenje kose dok dijete radi svoje zadatke). U pogledu kazni, psihološka struka kaže da se kazne trebaju izbjegavati. Cilj kazne je smanjiti vjerojatnost pojave negativnog ponašanja, a ne povećati vjerojatnost pozitivnog ponašanja. Drugim riječima, kažnjavanjem se uči „što ne treba“, ali ne i „što treba“ raditi. Upravo je zbog toga važno izbjegavati kažnjavanje u situacijama kada želimo uspostaviti neko ponašanje.

2894 Views

Kako motivirati djecu na učenje u doba koronavirusa? | Paula Pedić, mag.psych.

Zbog pandemije korona virusa nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to dokaz da Internet može biti vrlo koristan, ako se upotrebljava u prave svrhe. Boravak u internetskom okruženju djeci nije stran, ali im je učenje putem interneta (ili televizije) strano. Stoga roditelji moraju poduzeti određene mjere kako bi djeca i dalje uspješno svladala gradivo. Za to je ključno održavanje dječje motivacije. Djeca lako gube koncentraciju i brzo im dosade stvari. U djetinjstvu i adolescenciji djeci je potrebno jako puno različitih podražaja jer im se u ovim razvojnim razdoboljima razvija mozak, a moždani centri postaju sve specijaliziraniji. Svaki novi podražaj omogućava razvoj novih sinapsi u djetetovom mozgu i na taj način stimulira rad mozga. Zbog toga ne krivite vašu djecu i ne budite frustrirani njihovom mladenačkom hiperaktivnošću i stalnom željom za nečim novim.Vjerojatno se pitate što vi kao roditelji možete učiniti da bi vaša djeca ostala pribrana i izvršavala svoje zadatke i u ovom čudnom vremenu. Možete učiniti puno toga, ali počet ćemo s najvažnijim.

Struktura, struktura, struktura

Baš zbog toga što djeca i teenageri non-stop traže nova uzbuđenja, VI morate biti ti koji im pružaju strukturu. Mladenački mozak koliko treba nove podražaje, toliko treba i strukturu i autoritet. “Istraživanje s granicama”- tako bismo mogli nazvati najučinkovitiju metodu pristupa djeci. Djeci treba raspored kojega ćete poštivati vi i oni, svaki dan. Dogovorite prije spavanja s djetetom kako će izgledati sutrašnji dan. Naglasite kada je vrijeme za učenje, kada za izvannastavne aktivnosti (poput učenja engleskog jezika), a kada za igru. Dopustite djetetu da i ono sudjeluje u krojenju rasporeda.

Didaktički intermezzo

Ako primjetite da se djeca ne mogu pridržavati rasporeda i da im je koncentracija pala, zamijenite jedan oblik učenja drugim. Primjerice, ako dijete treba pisati zadaću iz matematike i vidite da je nakon drugog zadatka izgubilo motivaciju, dopustite mu pogledati crtić na engleskom jeziku, ali samo ako obeća da će poslije crtića nastaviti sa zadacima. Igra s didaktičkim igračkama kada je dijete amotivirano za učenje je također poželjna. Dakle, bitno je da djecu ne pustite da “trče kao muhe bez glave” u vrijeme kada bi trebali učiti već da osmislite neke aktivnosti koje će i dalje biti blagotvorne za njihov razvoj i učenje. Nedavno sam na televiziji gledala nastavu za prvašiće i moram pohvaliti kako je osmišljen raspored učenja za djecu. Naime, sama materija se uči u vrlo kratkim vremenskim intervalima (prilagođenim uzrastu djeteta), a kako bi se održala dječja pažnja provodi se didaktički intermezzo. U tom intermezzu djeca se razgibavaju, vježbaju, uče pjesmice.   

Nagrada i kazna…. ili samo nagrada?

Na poslijetku, valja spomenuti i najstariji, a najučinkovitiji i najintuitivniji oblik motivacije: nagrade i kazne. Djeci dajite materijalne nagrade samo onda kada u cijelosti izvrše svoje zadatke i dajite ih na kraju cijelog radnog dana. Nemojte nagrađivati djecu nakon svakog uspješno izvršenog zadatka. S druge strane, verbalne i afektivne nagrade možete (i trebate!) davati što češće. To su nagrade poput pohvale (“Bravo Veronika, samo tako nastavi”) ili afektivne akcije (poljubac, zagrljaj, glađenje kose dok dijete radi svoje zadatke). U pogledu kazni, psihološka struka kaže da se kazne trebaju izbjegavati. Cilj kazne je smanjiti vjerojatnost pojave negativnog ponašanja, a ne povećati vjerojatnost pozitivnog ponašanja. Drugim riječima, kažnjavanjem se uči „što ne treba“, ali ne i „što treba“ raditi. Upravo je zbog toga važno izbjegavati kažnjavanje u situacijama kada želimo uspostaviti neko ponašanje.