Kako motivirati djecu na učenje u doba koronavirusa? | Paula Pedić, mag.psych.

Zbog pandemije korona virusa nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to dokaz da Internet može biti vrlo koristan, ako se upotrebljava u prave svrhe. Boravak u internetskom okruženju djeci nije stran, ali im je učenje putem interneta (ili televizije) strano. Stoga roditelji moraju poduzeti određene mjere kako bi djeca i dalje uspješno svladala gradivo. Za to je ključno održavanje dječje motivacije. Djeca lako gube koncentraciju i brzo im dosade stvari. U djetinjstvu i adolescenciji djeci je potrebno jako puno različitih podražaja jer im se u ovim razvojnim razdoboljima razvija mozak, a moždani centri postaju sve specijaliziraniji. Svaki novi podražaj omogućava razvoj novih sinapsi u djetetovom mozgu i na taj način stimulira rad mozga. Zbog toga ne krivite vašu djecu i ne budite frustrirani njihovom mladenačkom hiperaktivnošću i stalnom željom za nečim novim.Vjerojatno se pitate što vi kao roditelji možete učiniti da bi vaša djeca ostala pribrana i izvršavala svoje zadatke i u ovom čudnom vremenu. Možete učiniti puno toga, ali počet ćemo s najvažnijim.

Struktura, struktura, struktura

Baš zbog toga što djeca i teenageri non-stop traže nova uzbuđenja, VI morate biti ti koji im pružaju strukturu. Mladenački mozak koliko treba nove podražaje, toliko treba i strukturu i autoritet. “Istraživanje s granicama”- tako bismo mogli nazvati najučinkovitiju metodu pristupa djeci. Djeci treba raspored kojega ćete poštivati vi i oni, svaki dan. Dogovorite prije spavanja s djetetom kako će izgledati sutrašnji dan. Naglasite kada je vrijeme za učenje, kada za izvannastavne aktivnosti (poput učenja engleskog jezika), a kada za igru. Dopustite djetetu da i ono sudjeluje u krojenju rasporeda.

Didaktički intermezzo

Ako primjetite da se djeca ne mogu pridržavati rasporeda i da im je koncentracija pala, zamijenite jedan oblik učenja drugim. Primjerice, ako dijete treba pisati zadaću iz matematike i vidite da je nakon drugog zadatka izgubilo motivaciju, dopustite mu pogledati crtić na engleskom jeziku, ali samo ako obeća da će poslije crtića nastaviti sa zadacima. Igra s didaktičkim igračkama kada je dijete amotivirano za učenje je također poželjna. Dakle, bitno je da djecu ne pustite da “trče kao muhe bez glave” u vrijeme kada bi trebali učiti već da osmislite neke aktivnosti koje će i dalje biti blagotvorne za njihov razvoj i učenje. Nedavno sam na televiziji gledala nastavu za prvašiće i moram pohvaliti kako je osmišljen raspored učenja za djecu. Naime, sama materija se uči u vrlo kratkim vremenskim intervalima (prilagođenim uzrastu djeteta), a kako bi se održala dječja pažnja provodi se didaktički intermezzo. U tom intermezzu djeca se razgibavaju, vježbaju, uče pjesmice.   

Nagrada i kazna…. ili samo nagrada?

Na poslijetku, valja spomenuti i najstariji, a najučinkovitiji i najintuitivniji oblik motivacije: nagrade i kazne. Djeci dajite materijalne nagrade samo onda kada u cijelosti izvrše svoje zadatke i dajite ih na kraju cijelog radnog dana. Nemojte nagrađivati djecu nakon svakog uspješno izvršenog zadatka. S druge strane, verbalne i afektivne nagrade možete (i trebate!) davati što češće. To su nagrade poput pohvale (“Bravo Veronika, samo tako nastavi”) ili afektivne akcije (poljubac, zagrljaj, glađenje kose dok dijete radi svoje zadatke). U pogledu kazni, psihološka struka kaže da se kazne trebaju izbjegavati. Cilj kazne je smanjiti vjerojatnost pojave negativnog ponašanja, a ne povećati vjerojatnost pozitivnog ponašanja. Drugim riječima, kažnjavanjem se uči „što ne treba“, ali ne i „što treba“ raditi. Upravo je zbog toga važno izbjegavati kažnjavanje u situacijama kada želimo uspostaviti neko ponašanje.

Zamjenska slika
helendoronUrednik

Kategorije

Prijavite se na newsletter
Upisi
Koristimo kolačiće

Korištenjem naše web stranice potvrđujete da prihvaćate našu upotrebu kolačića. Ovdje možete saznati više o tome kako ih koristimo.

Više o kolačićima