496 Views

Na što sve trebam misliti prije upisa djeteta u školu stranih jezika: načela dječje psihologije

Razvojna i dječja psihologija

Istraživanja unutar razvojne psihologije, jednog od potpodručja psihologije, imaju dva osnovna cilja. Prvi je opisati dječje ponašanje u svakoj točki razvoja, primjerice otkriti koje su tipične jezične sposobnosti šestogodišnjeg djeteta. Drugi cilj je otkriti uzroke koji dovode do promjena u ponašanju od jedne vremenske točke do druge. Promjene najčešće nisu potaknute jednim izoliranim faktorom, već su određene konstelacijom bioloških, genetskih i okolinskih faktora. Iako ljudski razvoj traje od začeća do smrti, razvojni psiholozi se, ipak, najčešće usredotočuju na period dječjeg razvoja koji započinje začećem, a završava adolescencijom. Naime, to je vrijeme najbržeg razvoja i najdugoročnijih utjecaja („Dijete je otac čovjeka“).

Periodizacija dječjeg i adolescentnog razvoja

Poznata američka psihologinja, Laura Berk, dječji je razvoj podijelila na nekoliko razdoblja:

PRIBLIŽNO TRAJANJE RAZDOBLJE ČOVJEKOVA PSIHIČKOG RAZVOJA
od začeća do rođenja PRENATALNO RAZDBOLJE
od rođenja do 2. godine DOJENAČKA DOB I NAJRANIJE DJETINJSTVO
od 2. do 6. godine RANO DJETINJSTVO
od 6. do 11. godine SREDNJE DJETINJSTVO
od 11. do 15. godine PUBERTET
od 15. do 20. godine ADOLESCENCIJA

Što sasvim mala djeca znaju o svom svijetu? Kako stječu znanje? Na koji način njihova genetska oprema utječe na njihovo učenje? Razlikuje li se način stjecanja znanja u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu?

Ta su pitanja potaknula istraživanja kognitivnog razvoja djece, a odgovore dobivene tim istraživanjima moguće je primijeniti na niz područja, poput učenja stranih jezika.

Učenje stranog jezika u dojenačkoj dobi i najranijem djetinjstvu

Budući da je sluh jedno od najvažnijih osjetila uopće te da je posebno važan u pogledu učenja stranog jezika, potrebno je vidjeti kakav je sluh najmanje djece. Djeca dojenačke dobi najradije slušaju zvukove koji spadaju u raspon frekvencija ljudskog glasa i više vole slušati ljudski glas od, primjerice, zvuka zvona (Eisenberg, 1976.). Nadalje, istraživači su otkrili da djeca u dobi od četiri mjeseca mogu razlikovati uspavanku i pjesmu za odrasle, čak i kada obje vrste pjesama potječu iz kulture koja nije njihova. Drugim riječima, jedna od metoda učenja stranog jezika u najranijem djetinjstvu moglo bi biti učenje putem pjesama, i to pjesama u kojima dominiraju zvukovi ljudske govorne frekvencije. Jedna od škola stranih jezika koja je prepoznala važnost učenja kroz pjesmu je škola Helen Doron. U školama Helen Doron svi su edukativni materijali posebno kreirani za svaku dob djeteta. Tako za najmlađe uzraste dominiraju audio materijali na kojima sve tekstove i pjesme izvode izvorni govornici engleskog jezika.

Jedna od najvažnijih leksičkih posebnosti ovog razdoblja svakako je pojava eksplozije imenovanja. Eksplozija imenovanja odgovara kronološkoj dobi djeteta od 18 mjeseci i označava razdoblje naglog porasta broja riječi u dječjem rječniku. Pretpostavlja se da do 18. mjeseca dječji rječnik obuhvaća 50-ak riječi, a kada uslijedi eksplozija imenovanja mogu samo u jednom tjednu naučiti i do 80 novih riječi (Robinson i Mervis, 1998.). Što to znači za podučavanje djece stranim jezicima? Prvenstveno da je ovakav rječnički brzac moguće doživjeti i pri učenju stranog jezika, odnosno da djeca ni u najranijoj dobi nisu premalena za učenje stranog jezika.

Rano i srednje djetinjstvo razdoblje su najvećih lingvističkih promjena

Djeci, kao i svima nama, i materinji i strani jezik služe za prijenos i razumijevanje poruka. S vremenom, u razdoblju srednjeg djetinjstva, djeca se počnu sve više i više pitati zašto je nešto u jeziku upravo tako kako je. Patekar (2014.) naglašava kako djeci do 4. razreda gramatiku treba pokazivati, a ne je eksplicitno podučavati. Naime, do tog razdoblja dječja metakognicija i metalingvistika nisu dovoljno razvijene da bi mogli pratiti pravila. Primjerice, u engleskom se jeziku u trećem licu jednine prezenta dodaje nastavak –s („He plays soccer every weekend.“) Međutim, to djeci do četvrtog razreda ne bi trebalo biti predstavljeno kao pravilo, već učitelj treba implementirati ovo pravilo u svoju komunikaciju i komunikaciju djece. Jedan od načina neizravnog učenja gramatike je metoda pasivnog (pozadinskog) slušanja. S pomoću te metode dijete sluša audio materijale na, primjerice, engleskom jeziku kao zvukove u pozadini dok se u isto vrijeme igra, jede ili odlazi na spavanje. Pasivno slušanje ne zahtijeva poseban fokus djece ili razumijevanje jezika, ali baš zbog toga podsjeća na „prirodno“ usvajanje materinjeg jezika. U Hrvatskoj se ovakva metoda rada najviše primjenjuje u školama Helen Doron.

Pubertet i adolescencija: jezik kao alat za izražavanje kritičkog mišljenja

U razdoblju adolescencije djeca razumiju zakone logike i mogu ih primjenjivati na apstraktne sadržaje. Djeca su sposobna probleme rješavati postavljanjem i provjerom hipoteza. Međutim, kako Zhang (2009.) naglašava, adolescentima često nedostaje samokontrole i pažnja im lako odluta, stoga je dobro u radu s njima imati dobro razrađen plan s mnogim alternativama u slučaju da im postojeći dosadi. Mlađi adolescenti vole zabavnije zadatke, a stariji adolescenti vole rad u grupi i spremni su uložiti trud u zanimljive zadatke. Implikacije ovih Zhangovih (2009.) nalaza mogu se primijeniti i u podučavanju stranog jezika. Primjerice, ako vaša djeca krenu učiti strani jezik u ovoj dobi, upišite ih na tečajeve na kojima se provodi grupni rad te se ne uči suhoparno iz knjiga već se primjenjuju zabavni zadaci s pomoću kojih djeca mogu sama izvoditi zaključke i razvijati kritičko mišljenje.

Zaključak

Budući da se djeca prema svojim sposobnostima, mogućnostima i afinitetima razlikuju s obzirom na svoju dob, potrebno je prilagoditi metode učenja jezika i pristupa djeci tijekom svakog razvojnog razdoblja. Primjerice, učenje iz udžbenika zasigurno nije najbolja metoda podučavanja trogodišnjaka, a učenje kroz glazbu i ples možda nije najprimjerenije adolescentima. Zato se prije upisa djeteta u školu stranih jezika dobro informirajte o metodi podučavanja i pomognite svojem djetetu da mu učenje stranog jezika bude jednako „prirodno“ i spontano kao učenje materinjeg jezika.

497 Views

Na što sve trebam misliti prije upisa djeteta u školu stranih jezika: načela dječje psihologije

Razvojna i dječja psihologija

Istraživanja unutar razvojne psihologije, jednog od potpodručja psihologije, imaju dva osnovna cilja. Prvi je opisati dječje ponašanje u svakoj točki razvoja, primjerice otkriti koje su tipične jezične sposobnosti šestogodišnjeg djeteta. Drugi cilj je otkriti uzroke koji dovode do promjena u ponašanju od jedne vremenske točke do druge. Promjene najčešće nisu potaknute jednim izoliranim faktorom, već su određene konstelacijom bioloških, genetskih i okolinskih faktora. Iako ljudski razvoj traje od začeća do smrti, razvojni psiholozi se, ipak, najčešće usredotočuju na period dječjeg razvoja koji započinje začećem, a završava adolescencijom. Naime, to je vrijeme najbržeg razvoja i najdugoročnijih utjecaja („Dijete je otac čovjeka“).

Periodizacija dječjeg i adolescentnog razvoja

Poznata američka psihologinja, Laura Berk, dječji je razvoj podijelila na nekoliko razdoblja:

PRIBLIŽNO TRAJANJE RAZDOBLJE ČOVJEKOVA PSIHIČKOG RAZVOJA
od začeća do rođenja PRENATALNO RAZDBOLJE
od rođenja do 2. godine DOJENAČKA DOB I NAJRANIJE DJETINJSTVO
od 2. do 6. godine RANO DJETINJSTVO
od 6. do 11. godine SREDNJE DJETINJSTVO
od 11. do 15. godine PUBERTET
od 15. do 20. godine ADOLESCENCIJA

Što sasvim mala djeca znaju o svom svijetu? Kako stječu znanje? Na koji način njihova genetska oprema utječe na njihovo učenje? Razlikuje li se način stjecanja znanja u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu?

Ta su pitanja potaknula istraživanja kognitivnog razvoja djece, a odgovore dobivene tim istraživanjima moguće je primijeniti na niz područja, poput učenja stranih jezika.

Učenje stranog jezika u dojenačkoj dobi i najranijem djetinjstvu

Budući da je sluh jedno od najvažnijih osjetila uopće te da je posebno važan u pogledu učenja stranog jezika, potrebno je vidjeti kakav je sluh najmanje djece. Djeca dojenačke dobi najradije slušaju zvukove koji spadaju u raspon frekvencija ljudskog glasa i više vole slušati ljudski glas od, primjerice, zvuka zvona (Eisenberg, 1976.). Nadalje, istraživači su otkrili da djeca u dobi od četiri mjeseca mogu razlikovati uspavanku i pjesmu za odrasle, čak i kada obje vrste pjesama potječu iz kulture koja nije njihova. Drugim riječima, jedna od metoda učenja stranog jezika u najranijem djetinjstvu moglo bi biti učenje putem pjesama, i to pjesama u kojima dominiraju zvukovi ljudske govorne frekvencije. Jedna od škola stranih jezika koja je prepoznala važnost učenja kroz pjesmu je škola Helen Doron. U školama Helen Doron svi su edukativni materijali posebno kreirani za svaku dob djeteta. Tako za najmlađe uzraste dominiraju audio materijali na kojima sve tekstove i pjesme izvode izvorni govornici engleskog jezika.

Jedna od najvažnijih leksičkih posebnosti ovog razdoblja svakako je pojava eksplozije imenovanja. Eksplozija imenovanja odgovara kronološkoj dobi djeteta od 18 mjeseci i označava razdoblje naglog porasta broja riječi u dječjem rječniku. Pretpostavlja se da do 18. mjeseca dječji rječnik obuhvaća 50-ak riječi, a kada uslijedi eksplozija imenovanja mogu samo u jednom tjednu naučiti i do 80 novih riječi (Robinson i Mervis, 1998.). Što to znači za podučavanje djece stranim jezicima? Prvenstveno da je ovakav rječnički brzac moguće doživjeti i pri učenju stranog jezika, odnosno da djeca ni u najranijoj dobi nisu premalena za učenje stranog jezika.

Rano i srednje djetinjstvo razdoblje su najvećih lingvističkih promjena

Djeci, kao i svima nama, i materinji i strani jezik služe za prijenos i razumijevanje poruka. S vremenom, u razdoblju srednjeg djetinjstva, djeca se počnu sve više i više pitati zašto je nešto u jeziku upravo tako kako je. Patekar (2014.) naglašava kako djeci do 4. razreda gramatiku treba pokazivati, a ne je eksplicitno podučavati. Naime, do tog razdoblja dječja metakognicija i metalingvistika nisu dovoljno razvijene da bi mogli pratiti pravila. Primjerice, u engleskom se jeziku u trećem licu jednine prezenta dodaje nastavak –s („He plays soccer every weekend.“) Međutim, to djeci do četvrtog razreda ne bi trebalo biti predstavljeno kao pravilo, već učitelj treba implementirati ovo pravilo u svoju komunikaciju i komunikaciju djece. Jedan od načina neizravnog učenja gramatike je metoda pasivnog (pozadinskog) slušanja. S pomoću te metode dijete sluša audio materijale na, primjerice, engleskom jeziku kao zvukove u pozadini dok se u isto vrijeme igra, jede ili odlazi na spavanje. Pasivno slušanje ne zahtijeva poseban fokus djece ili razumijevanje jezika, ali baš zbog toga podsjeća na „prirodno“ usvajanje materinjeg jezika. U Hrvatskoj se ovakva metoda rada najviše primjenjuje u školama Helen Doron.

Pubertet i adolescencija: jezik kao alat za izražavanje kritičkog mišljenja

U razdoblju adolescencije djeca razumiju zakone logike i mogu ih primjenjivati na apstraktne sadržaje. Djeca su sposobna probleme rješavati postavljanjem i provjerom hipoteza. Međutim, kako Zhang (2009.) naglašava, adolescentima često nedostaje samokontrole i pažnja im lako odluta, stoga je dobro u radu s njima imati dobro razrađen plan s mnogim alternativama u slučaju da im postojeći dosadi. Mlađi adolescenti vole zabavnije zadatke, a stariji adolescenti vole rad u grupi i spremni su uložiti trud u zanimljive zadatke. Implikacije ovih Zhangovih (2009.) nalaza mogu se primijeniti i u podučavanju stranog jezika. Primjerice, ako vaša djeca krenu učiti strani jezik u ovoj dobi, upišite ih na tečajeve na kojima se provodi grupni rad te se ne uči suhoparno iz knjiga već se primjenjuju zabavni zadaci s pomoću kojih djeca mogu sama izvoditi zaključke i razvijati kritičko mišljenje.

Zaključak

Budući da se djeca prema svojim sposobnostima, mogućnostima i afinitetima razlikuju s obzirom na svoju dob, potrebno je prilagoditi metode učenja jezika i pristupa djeci tijekom svakog razvojnog razdoblja. Primjerice, učenje iz udžbenika zasigurno nije najbolja metoda podučavanja trogodišnjaka, a učenje kroz glazbu i ples možda nije najprimjerenije adolescentima. Zato se prije upisa djeteta u školu stranih jezika dobro informirajte o metodi podučavanja i pomognite svojem djetetu da mu učenje stranog jezika bude jednako „prirodno“ i spontano kao učenje materinjeg jezika.