Pothranjenost je često povezana s niskim socio-ekonomskim statusom, ali mnoga djeca u razvijenim zemljama su pothranjena. Problem je loša prehrana – prehrana na bazi brze hrane, zasićena šećerom, soli i lošim mastima. Djeca trebaju bogatu prehranu kako bi razvila optimalnu funkciju mozga.
Studija iz 2011.je pokazala da djeca koja imaju prehranu punu voća i povrća imaju viši IQ u odnosu na malu djecu koja konzumiraju prerađene namirnice pune masti i šećera. Hrana koju jedemo ima dramatičan dugoročni učinak na funkciju mozga.
Prehrana igra važnu ulogu u razvoju mozga od rođenja do adolescencije. Dok mozak raste najbrže, u ranim godinama života, on se i dalje razvija tijekom adolescencije.
Početi prije rođenja
Majke koje se brinu o svojoj prehrani, kondiciji i dobrobiti tijekom trudnoće svom djetetu već daju bolji početak u životu. Dojilje koje se pametno hrane, prenose hranjive tvari na svoju djecu, poboljšavajući kognitivan razvoj svoje djece i zdravlje općenito.
Naime, djeca koja su dojena, najmanje šest mjeseci, imaju veći IQ od djece koja su odgojena na prerađenoj hrani. Nakon što uvedemo čvrstu hranu, veća potrošnja voća i povrća povezana je s višim IQ-om i boljim pamćenjem u dobi od 4 godine starosti. U djece školske dobi, manjak vitamina i minerala, kao i povećan unosa kolesterola povezani su s smanjenom inteligencijom i lošijim uspjehom u školi.
Što bi Vaše dijete trebalo jesti?
- Fokus na voće i povrće. Težiti prema 5-9 porcija voća i povrća svaki dan. Napunite pola tanjura vašeg djeteta s povrćem i koristite ih kao grickalice umjesto slatkiša ili keksa. PrehranaVašeg djeteta bi trebala biti duga prirodnih boja. Što više hrane u boji to bolje jer svaka boja hrane pruža širok spektar vitamina, mineral i fitonutrijenata.
- Jedite hranu bogatu antioksidansima. Antioksidansi sprječavaju ili usporavaju oštećenje stanica. Uravnotežena prehrana daje mozgu dopunsku dozu antioksidansa. jer mozak troši više kisika i proizvodi više energije nego bilo koji drugi dio tijela. Zdrava, antioksidansima bogata prehrana osobito je korisna za mozak i vjerojatno utječe na povezanost konzumacije biljne hrane i višeg IQ-a.
- Nisu sve masnoće loše. Omega-3 masne kiseline su zdrave masti te se nalaze u brojnim orašastim plodovima, sjemenkama i povrću. One su važni za zdravu kognitivnu funkciju i bolje pamćenje, kao i ponašanje. Omega-3 masne kiseline su također esencijalne.
- Recite ne – šećeru. Konzumacija više rafiniranog šećera može dovesti do otpornosti na inzulin, što može dovesti do oštećenih moždanih stanica, a da ne spominjemo dijabetes tipa 2. To se događa zato što mozak zahtijeva velike količine glukoze da bi funkcionirao i postaje lišen hranjivih tvari, ako tijelo ne može koristiti inzulin. Jesti više složenih ugljikohidrata, kao što su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i voće može pomoći uravnotežiti i razinu šećera u krvi za zdraviji razvoj i funkcioniranje mozga.
Djeca trebaju sve stupove dobre prehrane: proteine, ugljikohidrate i masti. Pomaganje djeci oko izbora zdravije hrane je bitan dio njihovog obrazovanja i dobrobiti. Jednostavni ugljikohidrati i rafinirana hrana uzrokovat će šećerne bolesti, nedostatak fokusa i koncentracije.
