Mentalno zdravlje djeteta u vrijeme pandemije koronavirusa
Strah od zaraze virusom SARS CoV-2 čini se da je premašio većinu dosadašnjih strahova od neke zaraze. Naravno, strah je razumljiv jer posljedice ovog virusa još uvijek nisu sasvim jasne, a trenutno ne postoji cjepivo ili neki specifični lijek liječenja ili prevencije zaraze. Medijska, ali i stručna literatura obiluje napisima o potencijalnim negativnim posljedicama pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje. Prethodna ograničenja kretanja, socijalna distanca, online nastava i rad od kuće doveli su do promjene naše rutine i zahtijevali su brzu adaptaciju. Jesmo li se uspjeli adaptirati? Jesu li se naša djeca uspjela snaći u “novom normalnom”? Naime, iako su fiziološki gledano djeca najmanje ugrožena, postoji velika zabrinutost da će “novo normalno” najviše utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Tako je jedno recentno istraživanje, provedeno u dijelovima Australije i Velike Britanije, pokazalo da je 81% djece u dobi od 5 do 17 godina tijekom prvog vala pandemije doživjelo barem jedan simptom traume. Neka djeca regresivno više nisu željela spavati sama, a porastao je i broj emocionalnih problema.
S obzirom na rečeno, važno je potražiti načine na koje možemo umanjiti psihološki distres djece u vrijeme pandemije koronavirusa. Kao i za svaki drugi problem, tako je i za problem pandemije najvažnija komunikacija s djetetom. S djecom uvijek treba razgovarati prilagođeno njihovom uzrastu. Roditelji moraju pronaći način da prihvatljivim jezikom djeci prenose vijesti o koronavirusu. To ne znači lagati djeci, ublažavati situaciju ili negirati postojanje virusa. To znači pronaći takav diskurs u kojem će dijete moći razumjeti što se oko njega ili nje zbiva, ali i da će znati da situacija nije beznadna, već da i dijete svojim poštivanjem mjera može doprinijeti suzbijanju pandemije. Nakon što djeci osigurate točne, ali uzrastu prilagođene informacije, pobrinite se da djeca opet imaju jasnu strukturu dana. U vrijeme “lockdowna” djeca nisu mogla pohađati školske ili izvanškolske aktivnosti, ali sada opet mogu. Posebno je dobro i korisno da djeca nastave ići na one aktivnosti koje ih ispunjavaju i čine sretnima. Ako su djeca primjerice pohađala školu stranih jezika, neka je nastave pohađati. Brojne su prednosti učenja stranog jezika u vrijeme pandemije: poboljšanje kognitivnih sposobnosti, prebacivanje fokusa s koronavirusa na jednu zabavnu i svrsishodnu aktivnost. Naravno, važno je da djeca idu u takvu školu u kojoj vlada pozitivno ozračje, u kojem za naučene stvari dobivaju pozitivne povratne informacije. U Helen Doron školama na ovakvim se stvarima inzistira od samih početaka pandemije, kao i prije nje. U Helen Doron školama nastava engleskog jezika nikada nije ni prestala, samo je prešla u online oblik. Dakako, možda će vaša djeca sada, na početku školske godine, imati problem s vraćanjem u školske klupe i manifestirati različite oblike separacijske anksioznosti od vas i vašeg doma. Ne zaboravite da morate biti strpljivi i postepeno navikavati djecu na povratak školskim i izvanškolskim aktivnostima. Veliki prijelazi teški su za svakoga, a posebno za djecu.
Prijavite se na besplatni ogledni sat engleskog u Helen Doron školi:
https://helendoron.hr/back-to-school-prijave/
