424 Views

Trebaju li djeca učiti engleski prije škole? | Paula Pedić, mag. psych.

Sigurno ste primijetili da u Hrvatskoj postoje vrtići i škole stranih jezika koje nude tečajeve za djecu mlađu od osnovnoškolskog uzrasta. Neki roditelji već vode svoju djecu predškolskog uzrasta na tečajeve stranih jezika, no postoje i oni koji smatraju da učenjem prije škole opterećuju dijete i „kradu“ mu djetinjstvo.

Međutim, znanstvenici se slažu da, ako je djetetov govor dobro razvijen, nema potrebe čekati početak osnovne škole kako bi se započelo s učenjem drugog jezika. Stoga je vrlo važno ustanoviti razinu zrelosti djetetova govora prije upisa djeteta na tečajeve stranih jezika.

Istraživanja su pokazala kako je učenje stranog jezika najuspješnije između treće i sedme godine te da u ovoj dobi učenje jezika blagotvorno djeluje na dječji kognitivni, socijalni i lingvistički razvoj. Primjerice, jedno je američko istraživanje pokazalo da su djeca koja su strani jezik učila prije škole postigla značajno bolje rezultate od svojih vršnjaka na testovima matematike te prirodnih i društvenih znanosti. Uz to, rano učenje stranog jezika doprinosi komunikacijskoj kompetenciji djece. Psiholozi Boaz Keysar, Zoe Liberman i Samantha Fan proveli su istraživanje kojim su proučavali komunikacijske vještine djece u dobi od četiri do šest godina ovisno o tome govore li samo jedan jezik ili uče i strani jezik. Osmislili su situaciju u kojoj su djeca trebala osvijestiti perspektivu druge osobe kako bi uspješno riješili zadatak. Na stolu ispred djeteta bila su postavljena tri autića različite veličine. Autići su bili postavljeni tako da je dijete moglo vidjeti sva tri autića (mali, srednji i veliki), ali je odrasla osoba mogla vidjeti samo srednji i veliki autić. Odrasla je osoba rekla djetetu „Vidi, mali auto!, Možeš li pomaknuti ovaj maleni auto za mene?“. Budući da odrasla osoba nije mogla vidjeti mali auto, dijete je trebalo pomaknuti srednji autić, a ne najmanji. Djeca koja su uz materinski jezik učila i strani jezik bila su puno uspješnija u ovom zadatku. Znanstvenici su ovakav nalaz objasnili time da djeca koja uče dva jezika od rane dobi postaju svjesna različitih perspektiva. Moraju misliti o tome tko govori i na kojem jeziku kako bi prilagodili svoje mišljenje sugovorniku.

Naravno, pitanje učenja jezika u ranoj dobi je zapravo pitanje načina učenja jezika. Svaki roditelj želi ono najbolje za svoje dijete, a u ovom slučaju to bi značilo i da dijete uči strani jezik, ali i da ima priliku bezbrižno uživati u djetinjstvu. Zanimljivo je da su učenje i igra u ovoj dobi a priori pomirene. Naime, između treće i sedme godine djeca najbolje uče jezik s pomoću zabavnih sadržaja poput igara, brojalica, pjesama i glume. Tako djeca automatski usvajaju strukturu i izgovor te jezičnu intonaciju i ritam. Na svu sreću, postoje metode učenja stranog jezika koje im to i omogućuju. Jedna od takvih metoda je metoda Helen Doron.  Ovom se metodom dijete motivira na učenje stranog jezika uzrastu prilagođenim edukativnim materijalima, pjesmicama, crtićima i igrama na stranom jeziku. 

425 Views

Trebaju li djeca učiti engleski prije škole? | Paula Pedić, mag. psych.

Sigurno ste primijetili da u Hrvatskoj postoje vrtići i škole stranih jezika koje nude tečajeve za djecu mlađu od osnovnoškolskog uzrasta. Neki roditelji već vode svoju djecu predškolskog uzrasta na tečajeve stranih jezika, no postoje i oni koji smatraju da učenjem prije škole opterećuju dijete i „kradu“ mu djetinjstvo.

Međutim, znanstvenici se slažu da, ako je djetetov govor dobro razvijen, nema potrebe čekati početak osnovne škole kako bi se započelo s učenjem drugog jezika. Stoga je vrlo važno ustanoviti razinu zrelosti djetetova govora prije upisa djeteta na tečajeve stranih jezika.

Istraživanja su pokazala kako je učenje stranog jezika najuspješnije između treće i sedme godine te da u ovoj dobi učenje jezika blagotvorno djeluje na dječji kognitivni, socijalni i lingvistički razvoj. Primjerice, jedno je američko istraživanje pokazalo da su djeca koja su strani jezik učila prije škole postigla značajno bolje rezultate od svojih vršnjaka na testovima matematike te prirodnih i društvenih znanosti. Uz to, rano učenje stranog jezika doprinosi komunikacijskoj kompetenciji djece. Psiholozi Boaz Keysar, Zoe Liberman i Samantha Fan proveli su istraživanje kojim su proučavali komunikacijske vještine djece u dobi od četiri do šest godina ovisno o tome govore li samo jedan jezik ili uče i strani jezik. Osmislili su situaciju u kojoj su djeca trebala osvijestiti perspektivu druge osobe kako bi uspješno riješili zadatak. Na stolu ispred djeteta bila su postavljena tri autića različite veličine. Autići su bili postavljeni tako da je dijete moglo vidjeti sva tri autića (mali, srednji i veliki), ali je odrasla osoba mogla vidjeti samo srednji i veliki autić. Odrasla je osoba rekla djetetu „Vidi, mali auto!, Možeš li pomaknuti ovaj maleni auto za mene?“. Budući da odrasla osoba nije mogla vidjeti mali auto, dijete je trebalo pomaknuti srednji autić, a ne najmanji. Djeca koja su uz materinski jezik učila i strani jezik bila su puno uspješnija u ovom zadatku. Znanstvenici su ovakav nalaz objasnili time da djeca koja uče dva jezika od rane dobi postaju svjesna različitih perspektiva. Moraju misliti o tome tko govori i na kojem jeziku kako bi prilagodili svoje mišljenje sugovorniku.

Naravno, pitanje učenja jezika u ranoj dobi je zapravo pitanje načina učenja jezika. Svaki roditelj želi ono najbolje za svoje dijete, a u ovom slučaju to bi značilo i da dijete uči strani jezik, ali i da ima priliku bezbrižno uživati u djetinjstvu. Zanimljivo je da su učenje i igra u ovoj dobi a priori pomirene. Naime, između treće i sedme godine djeca najbolje uče jezik s pomoću zabavnih sadržaja poput igara, brojalica, pjesama i glume. Tako djeca automatski usvajaju strukturu i izgovor te jezičnu intonaciju i ritam. Na svu sreću, postoje metode učenja stranog jezika koje im to i omogućuju. Jedna od takvih metoda je metoda Helen Doron.  Ovom se metodom dijete motivira na učenje stranog jezika uzrastu prilagođenim edukativnim materijalima, pjesmicama, crtićima i igrama na stranom jeziku.