5247 Views

Utjecaj glazbe na kognitivne sposobnosti djeteta | Paula Pedić, mag.psych.

Glazba je uvelike prisutna u životima djece i predstavlja jednu od najvažnijih komponenti dječjeg razvoja. Glazba poboljšava dječje fizičke i kognitivne sposobnosti i potiče dječju kreativnost. Poznato je da djeca „slušaju“ glazbu još u majčinoj utrobi i mogu prepoznati melodije koje su im majke puštale dok su još bili u trbuhu. Međutim, ono što do sada nije bilo poznato je to rano, prenatalno slušanje glazbe može poticati razvoj govora.  Naime, djeca stvaraju akustična sjećanja na glazbu koju su slušala u utrobi i tako lakše prepoznaju riječi koje su već jednom čule. Također, već od 25. tjedna trudnoće djeca u trbuhu poskakuju u ritmu kada slušaju glazbu koju izvodi orkestar, a istraživanje Michele Clements otkrilo je i da djeca u utrobi preferiraju glazba Vivaldija i Mozarta, vjerojatno zato što je tempo njihove glazbe često sličan ritmu ljudskog srca u mirovanju.

Kada se dijete rodi, glazba nastavlja biti ključnom komponentnom njegova razvoja. Kroz pjesmice djeca uče nove riječi, ritam, a s njime i povezan ples i općenito motoričke sposobnosti. Naime, slušanje glazbe zahtijeva istovremenu aktivaciju nekoliko moždanih regija i baš ta, simultana aktivacija nekoliko moždanih regija, blagotvorno djeluje na razvoj i lateralizaciju dječjeg mozga.

Glazba se često koristi i kao sredstvo lakšeg učenja stranog jezika. Naime, znanstvena istraživanja su pokazala da učenje pjesama na stranom jeziku pomaže u razvoju jezičnih vještina: slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Stoga istraživači naglašavaju da bi glazba trebala biti temelj za podučavanje stranog jezika, ali samo „prava“ glazba. Naime, odabir pjesama je ključni dio učenja jezika. Primjerice, ako su djeca početnici pjesmice trebaju biti takve da izvođači jasno i razgovijetno izgovaraju riječi. Pjesmice trebaju pratiti kognitivni razvoj i kognitivne sheme djeteta određene dobi. Dakle, pjesmica treba biti takva da glazbeno, tekstualno i tematski odgovara dobi djeteta. Nakon slušanja glazbe potrebno je napraviti s djecom kratki osvrt na to što su čula i poticati djecu da jednu pjesmicu slušaju više puta – tako će, naime, najlakše memorizirati nove riječi i gramatičke strukture. Drugim riječima, odabir pjesmica putem kojih će dijete učiti strani jezik je zapravo kompliciran proces i zahtijeva interdisciplinaran pristup. Srećom, u hrvatskoj već postoje škole stranih jezika koje djeluju po principu akustičnog učenja. Tako u Helen Doron školama djecu već čekaju pripremljeni i uzrastu prilagođeni glazbeni materijali!

5248 Views

Utjecaj glazbe na kognitivne sposobnosti djeteta | Paula Pedić, mag.psych.

Glazba je uvelike prisutna u životima djece i predstavlja jednu od najvažnijih komponenti dječjeg razvoja. Glazba poboljšava dječje fizičke i kognitivne sposobnosti i potiče dječju kreativnost. Poznato je da djeca „slušaju“ glazbu još u majčinoj utrobi i mogu prepoznati melodije koje su im majke puštale dok su još bili u trbuhu. Međutim, ono što do sada nije bilo poznato je to rano, prenatalno slušanje glazbe može poticati razvoj govora.  Naime, djeca stvaraju akustična sjećanja na glazbu koju su slušala u utrobi i tako lakše prepoznaju riječi koje su već jednom čule. Također, već od 25. tjedna trudnoće djeca u trbuhu poskakuju u ritmu kada slušaju glazbu koju izvodi orkestar, a istraživanje Michele Clements otkrilo je i da djeca u utrobi preferiraju glazba Vivaldija i Mozarta, vjerojatno zato što je tempo njihove glazbe često sličan ritmu ljudskog srca u mirovanju.

Kada se dijete rodi, glazba nastavlja biti ključnom komponentnom njegova razvoja. Kroz pjesmice djeca uče nove riječi, ritam, a s njime i povezan ples i općenito motoričke sposobnosti. Naime, slušanje glazbe zahtijeva istovremenu aktivaciju nekoliko moždanih regija i baš ta, simultana aktivacija nekoliko moždanih regija, blagotvorno djeluje na razvoj i lateralizaciju dječjeg mozga.

Glazba se često koristi i kao sredstvo lakšeg učenja stranog jezika. Naime, znanstvena istraživanja su pokazala da učenje pjesama na stranom jeziku pomaže u razvoju jezičnih vještina: slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Stoga istraživači naglašavaju da bi glazba trebala biti temelj za podučavanje stranog jezika, ali samo „prava“ glazba. Naime, odabir pjesama je ključni dio učenja jezika. Primjerice, ako su djeca početnici pjesmice trebaju biti takve da izvođači jasno i razgovijetno izgovaraju riječi. Pjesmice trebaju pratiti kognitivni razvoj i kognitivne sheme djeteta određene dobi. Dakle, pjesmica treba biti takva da glazbeno, tekstualno i tematski odgovara dobi djeteta. Nakon slušanja glazbe potrebno je napraviti s djecom kratki osvrt na to što su čula i poticati djecu da jednu pjesmicu slušaju više puta – tako će, naime, najlakše memorizirati nove riječi i gramatičke strukture. Drugim riječima, odabir pjesmica putem kojih će dijete učiti strani jezik je zapravo kompliciran proces i zahtijeva interdisciplinaran pristup. Srećom, u hrvatskoj već postoje škole stranih jezika koje djeluju po principu akustičnog učenja. Tako u Helen Doron školama djecu već čekaju pripremljeni i uzrastu prilagođeni glazbeni materijali!