Akutne respiratorne infekcije kod djece

Akutne respiratorne infekcije (infekcije dišnih puteva) predstavljaju najčešća akutna oboljenja u dječjoj dobi i razlog su za više od 50% posjeta bolničkim i pedijatrijskim ambulantama.

Klinička prezentacija bolesti?

Najveći broj akutnih infekcija dišnog sustava uglavnom je je ograničen samo na gornji dišni sustav, dok se manji dio, oko 5%, prezentira zahvaćenošću donjih dijelova dišnog sustava. Infekcije gornjih dišnih puteva podrazumijevaju nekoliko kliničkih stanja: obična prehlada (rinitis), upala sinusa (sinusitis), upala ždrijela (faringitis), tonzila i ždrijela (tonzilofaringitis) te upala grkljana (laringitis). U akutne respiratorne infekcije donjeg djela dišnog sustava ubrajamo upalu dušnika i bronha (traheobronhitis), hripavac (pertusis), upalu bronha (bronhitis), upalu bronhiola (bronhiolitis) te upalu pluća.

Nema pravila kako će se bolest kod kojega djeteta manifestirati. Isti uzročnik kod jednog djeteta može izazvati sasvim blage simptome, poput curenja nosića, dok kod nekog drugog može dovesti do puno složenijih oblika bolesti, kao što su bronhiolitis ili upala pluća.

Uzročnici respiratornih infekcija?

Uzročnici respiratornih infekcija su raznoliki i to mogu biti i bakterije i virusi i mikoplazme. Precizna dijagnostika i izolacija točnog uzročnika vrlo često je teško ili uopće nije dostupna.

Upravo zbog raznolikosti mogućih uzročnika same infekcije, dijete u prvih 5 godina života može, tijekom jedne godine, preboljeti i do desetak akutnih respiratornih infekcija, a u 10% djece ta brojka može biti i veća, čak i do 15 infekcija godišnje. Pod najvećim rizikom su djeca koja borave u većim kolektivima ili žive u većim životnim zajednicama.

Zašto su respiratorne infekcije tako učestale?

Općenito, gledajući funkciju i građu dišnog sustava, zamjećujemo da je to organski sustav koji je stalno izložen vanjskim čimbenicima i putem njega smo u trajnom kontaktu s okolinom i uzročnicima koji se u toj okolini nalaze.

Način prijenosa uzročnika je vrlo lak, najčešće kapljičnim putem, u bliskom kontaktu s oboljelom osobom.

Osim toga, činjenica da je broj mogućih uzročnika tako velik, povećava rizik da se zarazimo nekim od njih, a s druge strane, otežava ciljanu prevenciju i provođenje mjera sprječavanja infekcije.

Kada su u pitanju najmlađi, tj. djeca, treba imati na pameti da je njihov imunološki sustav nedovoljno razvijen i oni nemaju dostatnu zaštitu od mogućih uzročnika. Upravo zato djeca su posebno ugrožena skupina kada je u pitanju pojava infekcija dišnog sustava.

Klinički tijek i prepoznavanje dišnih infekcija kod djece

Baš kao i kod odraslih, infekcije dišnih puteva kod djece mogu se prezentirati na različite načine.

Na sreću, većina akutnih infekcija dišnog sustava su virusnima provocirane infekcije, blagog kliničkog tijeka, koje spontano prolaze kroz 5-7 dana.

U manjem broju slučajeva radi se o težim kliničkim slikama, najčešće izazvane bakterijama, koje zahtijevaju dodatno i dijagnostički i terapijsko postupanje.

Kako razlikovati o kakvoj se respiratornoj infekciji radi?

Čak ni najiskusnijim kliničarima, koji svakodnevno rade s djecom, nije uvijek jednostavno reći da li se radi o bakterijskom ili virusnoj infekciji, a upravo je to ključno u odabiru daljnje terapije.

Već ranije smo spomenuli da se u većini slučajeva radi o blažim, virusnim bolestima. Kod tih oboljenja djeca nisu teže narušenog stanja. U razdobljima kada im padne temperatura oni su razigrani, dobro jedu i piju i ne pokazuju znakova težeg oboljenja. Takvu djecu potrebno je pratiti, poticati ih da piju tekućinu, prema potrebi spuštati temperaturu, a odlazak doktoru može pričekati, ovisno o daljnjem tijeku bolesti.

S druge strane, ako je dijete značajno narušenog općeg stanja, malaksalo, bezvoljno, odbija hranu i piće, ili se njegovo stanje komplicira razvojem novih simptoma bolesti (jači kašalj, uhobolja, otežano disanje…) moguće da je riječ o infekciji koja se zakomplicirala, vjerojatno bakterijskom superinfekcijom te je dijete potrebno odvesti na pregled kod liječnika.

Terapija? Treba li dijete nužno antibiotik?

Akutne infekcije dišnog sustava jedan su od vodećih uzroka za propisivanje antibiotika što značajno pridonosi porastu rezistencije bakterija na dostupne lijekove.

Naime, kao što smo već spomenuli, u najvećem broju slučajeva, riječ je o virusnim infekcijama kod kojih primjena antibiotika nema terapijski učinak. Sam antibiotik u tim slučajevima neće skratiti trajanje bolesti niti će utjecati na simptome bolesti.

Ključna terapija kod akutnih respiratornih bolesti i dalje je simptomatska, što podrazumijeva:

dovoljan unos tekućine
konzumacija sezonskog voća i povrća, kao i dostatan kalorijski unos
mirovanje
izbjegavanje većih kolektiva
redovita toaleta nosa
kapi za nos koje smanjuju otok sluznice nosa i sekreciju
lijekovi za spuštanje temperature uz provođenje fizikalnih mjera spuštanja temperature.

Još nekoliko korisnih informacija kod respiratornih infekcija:

u kućanstvima gdje ima više djece preporuča se, ukoliko je to moguće, izolirati bolesno dijete od zdrave djece, izbjegavati njihov bliski kontakt kao i dijeljenja pribora za osobnu higijenu ili pribora za jelo/čaša
jako je važna osobna higijena koja uključuje često pranje ruku te brisanja nosa o papirnatu maramicu
preporuča se i redovito pranje i dezinficiranje igračaka s kojima je dijete u kontaktu te održavanje higijene i učestalo provjetravanje prostorija u kojima dijete boravi
nakon preboljele akutne respiratorne infekcije svakako se preporučuje da dijete bar dan-dva (po mogućnosti i dulje) nakon prestanka temperature i potpunog povlačenja simptoma ostane kod kuće

Kada posjetiti liječnika?

Dragi roditelji, normalno je da ste zabrinuti, posebice ako se infekcije kod vašeg djeteta učestalo i opetovano vraćaju i da želite biti sigurni da je sve u redu.

Nažalost, vrlo često se događa da roditelji dovode djecu na preglede u prvim satima bolesti kada je zaista teško predodrediti daljnji tijek bolesti, a sam taj posjet djeci stvara strah i nelagodu.

Isto tako, tijekom boravka u čekaonicama liječničkih ambulanti djeca su u kontaktu s drugom oboljelom djecom. U tim situacijama nerijetko se dogodi da dijete, čiji je imunitet oslabljen zbog bolesti, dolazi u kontakt s još nekim uzročnikom i razvija dodatne simptome ili komplikacije prvotne bolesti.

Važno je stoga naglasiti da ne treba pri svakoj pojavi prvih simptoma bolesti ili pri prvoj izmjerenoj povišenoj temperaturi u tijeku akutne respiratorne infekcije odmah ići liječniku!

Naravno, postoje određene situacije kada je posjet potreban i neodgodiv:

povišena temperatura koja traje dulje od 3 dana
povišena temperatura koja je prisutna i teško se spušta, unatoč primjeni odgovarajuće doze antipiretika
bez obzira na trajanje bolesti, ukoliko je dijete narušenog općeg stanja, da je jako blijedo, klonulo, da ima narušenu svijest, ako otežano ili ubrzano diše ili pokazuje znakove povećanog rada dišnog sustava (širi nosnice, pri disanju dolazi do uvlačenja mišića između rebara ili trbuha…)
dijete odbija hranu i tekućinu
dijete vrlo slabo mokri
ako je oboljelo dijete novorođenče ili ima manje od 3 mjeseca.

Prevencija respiratornih infekcija?

Vjerujem da smo svi, barem jednom u životu, čuli poznatu rečenicu ”vani je hladno, prehladit ćeš se”. Danas znamo da izlaganje hladnoći nema bitan utjecaj i ne povećava rizik od razvoja respiratornih infekcija.

Istina, one jesu učestalije u zimskim mjesecima, ali to je rezultat okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima, blizine međusobnog kontakta i rjeđeg provjetravanja prostorija u kojima se ljudi zadržavaju.

Zbog lakog načina prijenosa, kao i velikog broja potencijalnih uzročnika, od kojih za većinu nema dostupnih cjepiva, akutne respiratorne infekcije u pravilu je teško spriječiti.

Ono što ipak možemo je: