❄️ Prijave za zimski upisni rok u tijeku! ❄️ Upisi

Majčino mlijeko – samo hrana ili…? 

Majčino mlijeko je od početka ljudske povijesti prepoznato kao najoptimalnija hrana za djecu i, unatoč različitim stavovima koji su se pojavljivali kroz vrijeme, dojenje je ostalo vodeći način prehrane u najranijoj životnoj dobi.  

Dojenje ne predstavlja samo čin hranjenja, već i vrlo važan trenutak interakcije majke s djetetom, razdoblje tijekom kojeg se razvija emocionalna povezanost djeteta i majke te se budi osjećaj sigurnosti i međusobnog povezivanja.  

Zašto dojiti? 

Puno je razloga zbog kojih je majčino mlijeko najprihvatljivije rješenje. Svakako, njegova dostupnost u svakom trenutku i na svakom mjestu jedan je od ključnih čimbenika, a nikako nije zanemariva ni ekonomska strana uzevši u obzir cijenu umjetnih mliječnih pripravaka. Osim toga, majčino mlijeko je svojim sastavom optimalno prilagođeno potrebama novorođenog djeteta, nalazi se na idealnoj temperaturu i najčešće ga ima u dovoljnoj količini. 

Posebnosti majčinog mlijeka… 

Majčino se mlijeko stvara u mliječnim žlijezdama. Osnovni sastojak mlijeka je voda, ali tu su još i bjelančevine, masti, ugljikohidrati, enzimi, vitamin i minerali te brojni drugi bioaktivni sastojci važni za rast i razvoj djeteta, za razvoj njegovog probavnog, živčanog i imunološkog sustava te mentalnog statusa.  

Upravo zbog činjenice da veliki udio majčinog mlijeka čini voda, zdravom djetetu koje normalno siše nije potrebna dodatna tekućina. 

Važno je napomenuti da se sastav majčinog mlijeka mijenja od početak do kraja podoja, tijekom dana te tijekom cijelog razdoblja dok majka doji dijete.  

Zbog promjene sastava tijekom jednog podoja bitno je da majka ne prekine podoj prije nego je dojka ispražnjena do kraja.  

U prva tri dana majka proizvodi početno mlijeko (kolostrum). To mlijeko proizvodi se u manjim količinama, žućkaste je boje i bogato je bjelančevinama (prvenstveno bjelančevinama važnima za imunološki odgovor organizma). Od 4. do 14. dana stvara se prijelazno mlijeko, a nakon tog perioda počinje proizvodnja zrelog mlijeka. Zrelo mlijeko na prvi pogled izgleda rjeđe zbog čega se majke ponekad uplaše. Ali bez brige! Iako je zrelo mlijeko svojom konzistencijom nešto vodenastije, ono nije ‘’slabo’’. Takvo mlijeko je svojim sastavom savršeno prilagođeno potrebama djeteta do 6. mjeseca života. 

Gledajući s mikrobiološkog stajališta, mogućnost onečišćenja majčinog mlijeka, za razliku od prehrane gdje se dijete hrani ‘’kupovnim’’ mliječnim pripravcima, značajno je manja. Učestalost zaraznih proljeva najmanja je u dojene djece, a zbog zaštitnih tvari u majčinom mlijeku manja je učestalost i drugih infekcija.  

Kako nastaje majčino mlijeko? 

Proizvodnja majčinog mlijeka je proces reguliran hormonima koji nastaju u tijelu majke tijekom trudnoće i nakon poroda.  

U prvim tjednima trudnoće dolazi do razvoja žljezdanog tkiva dojke što se prezentira povećanjem volumena dojki, a nekoliko tjedana pred termin poroda počinje i proizvodnja mlijeka koja puni zamah postiže u danima nakon poroda. Djetetovo sisanje glavni je podražaj za sekreciju hormona, a samim tim i za proizvodnju i lučenje mlijeka.  

Redovito stavljanje djeteta na prsa stimulira centar u mozgu (u hipofizi) da oslobađa hormon prolaktin koji stimulira proizvodnju mlijeka u mliječnim žlijezdama. Dok dijete siše nastaje podražaj koji stimulira oslobađanje drugog hormona (oksitocina). Taj hormon dovodi do otpuštanja mlijeka iz mliječnih kanalića prema bradavici.  

Otpuštanja mlijeka je osjetljiv ‘’mehanizam’’ koji je jako osjetljiv na majčino stanje duha. Primjerice, ako majka osjeća strah, tugu, stres ili je pojačano umorna, količina izlučenog mlijeka bit će manja. Majka koja se osjeća opušteno, koja uživa u kontaktu sa svojim djetetom i koja je zdrava, moći će proizvesti puno veće količine mlijeka. 

Oslobađanju mlijeka iz dojki pogoduje i toplina. Upravo zbog toga, u situacijama kada majka osjeća napetost dojki ili su dojke i objektivno prepunjene ili bolne, preporuča se primjena toplih obloga ili toplih kupki. 

Preduvjeti za uspješno dojenje? 

Postoji nekoliko ključnih uvjeta koji doprinose uspješnom podoju. 

U današnje se vrijeme dosta radi na buđenju svijesti o važnosti dojenja i formiranju povoljnih okruženja za dojenje. To znači da se na javnim mjestima (primjerice u kafićima, šoping centrima, knjižnicama, u tramvajima…) pokušavaju stvoriti mjesta gdje bi majke mogle nesmetano dojiti. O kojem god mjestu da se radilo, bitno je da se majka osjeća opušteno, sigurno, da joj je toplo i higijenski prihvatljivo.  

Drugi korak prema uspješnom dojenju je položaj djeteta 

Slika preuzeta: https://dojenje.roditelj.org/2011/05/16/pravilni-polozaji-za-dojenje/ 

Ovisno o majčinom stanju, dojiti se može sjedećke ili iz ležećeg položaja.  

Ležeći položaj (slika 4) ćemo uglavnom sretati u ranim fazama dojenja, tj neposredno nakon poroda kada je majka još iscrpljena ili trpi bolove, ili prilikom noćnih podoja. Prilikom ovakvih podoja, bitno je da majka ima odgovarajući oslonac ispod glave, gornjeg dijela tijela i iza leđa kako bi se mogla čim više opustiti. Dijete pritom mora biti u potpunosti okrenuto prema majci, ležeći na boku. Ponekad je potrebno podmetnuti jastučić ili majčinu ruku ispod djetetove glave, a tijekom podoja majka pridržava djetetova leđa zadržavajući ga tako u pravilnom položaju. Hranjenje na ležećki je pogodno i u prvim danima nakon carskog reza, no pritom je dobro zaštiti trbuh majke jastučićem kako bi se izbjegli mogući udarci nožicama u reznu ranu.  

U kasnijim fazama djetetovog života, posebice tijekom dnevnih podoja, češće ćemo vidjeti da majka prilikom hranjenja sjedi. Svaka majka će sama procijeniti kako joj je najugodnije i koji položaj joj najviše odgovora, a prema potrebi treba joj omogućiti dodatan oslonac za leđa, ruke, noge ili vrat. Dijete treba držati u nivou dojke ili blago niže. Ponekad svjedočimo i položajima gdje se majka naginje, ili ‘’visi’’ iznad djeteta prilikom podoja. Ovaj način je dosta iscrpljujući za majku i može dovesti do bolova u leđima i vratu, a djeca vrlo često ne uspijevaju pravilno uhvatiti bradavicu. 

Hvat kolijevke (slika 1) je najučestaliji položaj kod dojenja. Majka se udobno smjesti u sjedeći položaj, a potom primi dijete tako da je ono na boku, glavica je u pregibu lakta ili na nadlaktici, a koljena okrenuta prema majci. Dlanom ruke na kojoj dijete leži, majka pridržava djetetovu guzu.  

Na slici 2 je modificirani hvat kolijevke. Kod ovog hvata majka drži dijete na jednoj ruci, a ono uzima podoj na suprotnoj dojci. Kod ovog hvata djetetova guza leži u pregibu lakta, majka rukom na kojoj dijete leži pridržava glavicu i vrat, a slobodnom rukom drži dojku.  

Hvat lopte (slika 3) je položaj koji se preporuča kod mama koje su rodile carskim rezom zbog zaštite operativnog ožiljka. Naime, u ovom položaju majka sjedi oslonjena leđima, dijete joj leži ispod ruke, oslonjeno na njenu podlakticu, a majka svojom rukom pridržava glavicu. Donji dio djetetovg tijela može se osloniti na jastuk. U ovom položaju dobra je preglednost dojke i bebinih usta pa je dobar i za prijevremeno rođenu djecu ili kod majki koje imaju velike dojke. 

Osim položaja djeteta, jako važan čimbenik uspješnog dojenja je način na koji dijete hvata dojku. 

Dijete u svakom trenutku podoja treba biti okrenuto prema tijelu majke, tako da mu je glavica neposredno ispred dojke ili malo ispod nje.  

Majka treba pridržavati dojku, najbolje odozdo, pazeći da ne dira bradavicu, kako bi dijete bradavicu lakše stavilo u usta.  

Ključan detalj je da dijete otvori usta i dobro uhvati bradavicu.  

Prilikom podoja važno je da su bradavica i veći dio areole (tamnije obojana koža oko bradavice) u ustima djeteta. Djetetove usnice prilikom podoja trebale bi biti izvrnute prema van, jezik malo ispod bradavice kako bi mogao izvana pritiskati izvodne kanaliće iz kojih izlazi mlijeko, brada u kontaktu s dojkom, a nosić na nekoliko milimetara od dojke kako bi dijete moglo nesmetano disati prilikom podoja.  

Slika preuzeta s: https://www.maminsvijet.hr/briga-o-djeci/bebe-i-malisani/polozaji-za-dojenje-koji-je-najbolji-polozaj-te-kako-pravilno-dojiti/ 

Neadekvatan hvat iscrpljujuć je za dijete, a majkama može izazvati jaku bol ili pojavu oštećenja I krvarenja u području bradavice. 

 

Istine i zablude o dojenju 

  • Mala prsa znače i manje mlijeka?  

Veličina majčinih dojki nema veze s količinom proizvedenog mlijeka. Čak i majka s vrlo malim dojkama mogu u potpunosti zadovoljiti nutritivne potrebe svog djeteta.  Isto tako, čak i majke koje imaju ‘’mekane’’ dojke mogu proizvesti dostatne količine mlijeka. 

  • Preučestali podoji ‘’potrošit’’ će zalihe mlijeka? 

Ova strah je neutemeljen. Dokle god dijete siše, stvarat će se nove količine majčinog mlijeka i tako obnavljati zalihe. Učestaliji podoji i, po mogućnosti, potpuno pražnjenje dojki rezultiraju zapravo većom količinom majčinog mlijeka kod sljedećeg podoja.  

  • Majčina bolest utječe na proizvodnju mlijeka? 

U situacijama kada je majka akutno bolesna, proizvodnja mlijeka može se privremeno smanjiti. Za napomenuti je da majčina kratkotrajna infekcija (primjerice gripa, prehlada ili blaža infekcija gornjih dišnih puteva) ne predstavlja kontraindikaciju za dojenje. Važno je samo da majka redovito i učestalo pere ruke, a prilikom kontakta s djetetom nosi čistu zaštitnu masku koja joj prekriva lice I usta. 

  • Smije li majka piti lijekove dok doji? 

Vrlo često se kod majki javlja strah od dojenja ukoliko su same na nekoj terapiji. Istina je da se većina lijekova može naći u mlijeku majke, no u većini slučajeva ti lijekovi nemaju štetan učinak na dijete ili je njihova količina u mlijeku premala da bi imala učinak na dijete.  

Prema današnjim saznanjima postoji svega nekoliko skupina lijekova koji su apsolutno kontrindicirani prilikom dojenja, no ti se lijekovi koriste u specifičnim oboljenjima i majke tada budu pravovremeno upozorene. U slučaju da majka troši terapiju, preporuča se da lijek uzme neposredno nakon podoja tako da bi do idućeg podoja koncentracija lijeka izlučenog u mlijeku bila najmanja moguća. 

  • Alkohol I pušenje kod dojilja? 

Za razliku od lijekova, alkohol i produkti pušenja značajno više prelaze u mlijeko i mogu imati utjecaj na dijete. Isto tako, i konzumacija alkohola i pušenje značajno smanjuju proizvodnju mlijeka. Majkama ovisnicama nikako se ne preporuča dojenje jer se droga izlučuje u mlijeko i može imati učinak na dijete.

Majke mogu odahnuti jer je konzumacija kave i kofeina u dojilja dozvoljena u ograničenim količinama, 1-2 šalice na dan. 

 

  • Stolica gladi? 

Dijete koje se hrani majčinim mlijekom može imati stolicu nakon svakog podoja, ali isto tako može se dogoditi da nema stolicu i do nekoliko dana ili tjedana. Neredovite stolice, a ponekad čak i zeleno obojane stolice nisu nužno znak za alarm. Ukoliko dijete lijepo napreduje na tjelesnoj masi, ako je zadovoljno i ako prilikom izbacivanja stolice ne pokazuje znakove pojačanog napinjanja ili bolnosti, navedeno nas ne treba brinuti. 

  • Dijete ne dobiva dostatno na tjelesnoj masi. Majčino mlijeko je preslabo? 

Djeca koja se hrane isključivo majčinim mlijekom nešto sporije rastu od djece koja se hrane kupovnim mlijekom. Ta razlika je izražena tijekom cijele prve godine, ali ne znači da je majčino mlijekom preslabo. Ukoliko dijete prati svoju krivulju rasta, podoje uzima na ispravan način i nakon istih djeluje mirno i sito, ako je između obroka zadovoljno i ima dnevno barem 5-6 vlažnih pelena, znači da mu je mlijeko sasvim dostatno i nije potrebno uvoditi dodatno umjetnu prehranu. 

Literatura: 

 

Ina Valpotić, dr. med. spec. PedijatarAutor teksta

Kategorije

Prijavite se na newsletter
Upisi
Koristimo kolačiće

Korištenjem naše web stranice potvrđujete da prihvaćate našu upotrebu kolačića. Ovdje možete saznati više o tome kako ih koristimo.

Više o kolačićima