Alergija na hranu

Kao rezultat promjena u našem okolišu te promjena u funkciji i građi crijevne mikroflore, posljednjih godina primjećuje se značajan porast učestalosti preosjetljivosti na hranu kako kod odraslih tako i kod djece. Preosjetljivost na hranu može se prezentirati na različite načine ali u osnovi se radi o neželjenoj ili štetnoj reakciji na određenu prehrambenu namirnicu ili pojedine njene sastojke. Ukoliko je reakcija na hranu dovela do pokretanja imunološkog sustava i njegovog odgovora tada govorimo o alergijskoj reakciji (nutritivnoj alergiji). S druge strane, ako je reakcija pokrenula neki od drugih mehanizama u organizmu, bez izazivanja imunološkog odgovora, govorimo o intoleranciji ili nepodnošenju. U dječjoj dobi preosjetljivost na hranu je uglavnom imunološki izazvana, tj. radi se baš o alergijama na hranu. Analizirajući dostupne podatke, prevalencija nutritivnih alergija u dječjoj dobi kreće se oko 3-8%. Kao što vidimo, alergije na hranu kod djece su relativno česte i treba ih ozbiljno shvatiti. Često se događa da se sa započinjanjem obrade i terapije krene prekasno te da dijete predugo pati zbog neprepoznatog stanja.

Što sve može izazvati alergijsku reakciju?

Tijekom odrastanja dolazimo u svakodnevni kontakt s ogromnom količinom potencijalnih alergena, no podaci pokazuju da je za nutritivne alergije uglavnom ”odgovoran” ograničen broj namirnica. Američka organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) još je 1995.g. izdvojila namirnice koje su najčešći alergeni i taj se podatak do danas nije promijenio. U tu skupinu (”Big 8”) ubrajamo:

• kravlje mlijeko
• soju
• pšenicu (gluten)
• ribe
• morske plodove
• jaja
• kikiriki i
• orašasto voće.

Od najčešćih alergena u dječjoj dobi to se mlijeko, jaja i kikiriki, dok su kod odraslih učestalije reakcije na orašaste plodove, ribu i morske plodove. Zanimljivo je za napomenuti da se senzibilizacija i alergijske reakcije mogu pojaviti i kod isključivo dojene djece, iako je učestalost alergija u toj populaciji značajno manja. Alergije su rezultat prijenosa vrlo sitnih čestica alergena putem majčinog mlijeka.

Kako izgleda alergijska reakcija na hranu?

Klinička slika alergije na hranu ovisi o tipu reakcije koja je pokrenuta, o životnoj dobi osobe koja je razvila simptome, ali i o organskom sustavu koji je zahvaćen. Gotovo polovica svih reakcija u dječjoj dobi prezentira se kožnim simptomima, najčešće u djece između 1. i 2. godine život. Probavne smetnje kao prezentacija alergijske reakcije češće su u ranijoj dječjoj dobi, tijekom prve godine, i često se pojavljuju u kombinaciji s kožnim promjenama. Simptomi vezani za dišni sustav rijetko se pojavljuju u ranom djetinjstvu. Govoreći o alergijskim reakcijama, većini ljudi na pamet padaju reakcije koje se prezentiraju vrlo brzo nakon izlaganja alergenu. To su neposredne reakcije koje se javljaju unutar nekoliko minuta (najčešće između 30-60 minuta od izlaganja), a prezentiraju se osipom (koprivnjača ili urtikarija) koji je praćen svrbežom, oticanjem mekih tkiva (jezika, kapaka, usnica…), otežanim gutanjem, peckanjem jezika ili osjećajem ”knedle u grlu”, mučninom, povraćanjem, bolovima u trbuhu ili, kod onih najmlađih, jakim plačem. Najteža prezentacija alergijske reakcije je anafilaksija tijekom koje dolazi do sistemske reakcije gotovo neposredno po kontaktu s alergenom, a koja može imati i smrtni ishod.

Za razliku od ovih, postoje i alergijske reakcije koje se pojavljuju s odgodom, moguće i kroz nekoliko sati ili dana, zbog čega se ti simptomi u početku niti ne doživljavaju kao moguća alergijska reakcija. Osobe s odgođenom reakcijom često imaju dugotrajne probavne smetnje (mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, proljevi, stolica s primjesama sluzi i krvi), a kod manje djece zamjećujemo slabije napredovanje na tjelesnoj masi. Ovakav kasni odgovor češći je u najmlađim dobnim skupinama i uvijek treba razmišljati o mogućima alergijama kada imamo dijete s probavnim tegobama za koje ne nalazimo jasan uzrok. Vrlo česta prezentacija nutritivnih alergija u djece je i atopijski dermatitis koji se prezentira svrbežom i suhom kožom, sklonoj upalnim promjenama. Naime, 20% djece s atopijskim dermatitisom u podlozi ima upravo alergiju na hranu.

Kako postaviti dijagnozu alergije na hranu?

Problem s nutritivnim alergijama je u tome što djeca vrlo često pokazuju ili osjećaju simptome preosjetljivosti, no provođenjem dijagnostičkog postupka ista će se dokazati u svega jednoj trećini te grupe. Kako povođenje eliminacijskih dijeta i izbacivanje namirnica iz djetetove prehrane dugoročno nije preporučljivo, preporuča se prije toga učiniti potreban dijagnostički postupak. Naravno, postoje slučajevi kada je klinička slika posve jasna. Dijete pojede određenu namirnicu, možda i nekoliko puta u određenom vremenskom razmaku, i neposredno nakon toga razvije reakciju. U ovakvim situacijama daljnja dijagnostika nije potrebna. Nažalost, nije uvijek sve tako jednostavno i tu je potrebno učiniti obradu. Kod započinjanja dijagnostičkog postupka jako je bitno uzeti dobru anamnezu s detaljnim osvrtom na tegobe. Osim samog opisa, vrlo važan nam je i podatak o postojanju atopičara u obitelji, jer se vjerojatnost alergijske reakcije u djeteta povećava ukoliko je netko u obitelji alergičar, a posebice ako je takvih članova više. Ukoliko postoji sumnja na preosjetljivost na hranu, ispitivanje se provodi se na nekoliko načina:

• Analiza krvi (prati se broj eozinofila, te ukupni i specifični IgE – titar protutijela)
• Ubodni (”prick”) kožni test
• Test eliminacije i kasnijeg peroralnog opterećenja.

Prva dva dijagnostička alata nam pomažu u dijagnostici, ali rezultati nas nekada mogu zavarati i biti lažno pozitivni ili negativni. Ukoliko je dijete imalo jasnu alergijski reakciju na neku namirnicu, pozitivan nalaz na prick testu ili pozitivna protutijela u krvi, služe nam kao potvrda dijagnoze. U slučajevima kada nam je nejasno da li se zaista radi o nutritivnoj alergiji, provodi se test eliminacije i peroralnog opterećenja. Naime, kroz nekoliko tjedana određeni alergen se ukloni iz prehrane, a potom se, najčešće u bolničkim uvjetima, dijete izloži alergenu. Ukoliko se nakon toga razviju simptomi alergijske reakcije, dijagnoza nam je potvrđena.

Kako se liječi alergija na hranu?

Potvrđena nutritivna alergija narušava kvalitetu života i zahtjeva terapiju. Terapija se u prvom redu sastoji od izbjegavanja ”štetne” namirnica! Kod najmlađih, djece koja se hrane majčinim mlijekom, eliminacija se provodi na način da majka iz prehrane izbaci navedenu namirnica/namirnice. Za djecu koja se hrani adaptiranim mliječnim pripravcima, prehrana se provodi primjenom dojenačkih pripravaka koji su posebno napravljeni s tom namjenom. U obzir dolazi i sojino mlijeko i to kod djece starije od 6 mjeseci, dok se druga mlijeka (zobeno, bademovo, kokosovo ili rižino), zbog svog nutritivnog statusa, smatraju neprimjerenima za prehranu dojenčadi. Prehrana dojenčadi i djece kod kojih je dokazana višestruka preosjetljivost na hranu posebice ja komplicirana i treba biti jako oprezan zbog rizika od nutritivnog deficita kod te djece. Prehranu kod takve djece nužno je voditi u dogovoru s nutricionistima. Važno je napomenuti da nutritivne alergije, posebice one koje se javljaju vrlo rano u dojenačkoj dobi, nisu trajno stanje. Velik broj djece s vremenom prestaje pokazivati znakove preosjetljivosti na alergene i postupno ih uvode u svoju prehranu.

Prevencija alergija na hranu?

S ciljem prevencije alergija na hranu u djece, Europsko društvo za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI) doneslo je slijedeće smjernice:

• Izbacivanje potencijalnih alergena iz prehrane trudnica i dojilja ne sprječava pojavu alergije u djece!
• Isključivo dojenje u prvih 4-6 mjeseci života i nastavak dojenja i nakon uvođenja dohrane najbolji je oblik prehrane, uključujući i dojenčad s pozitivnom atopijskom predispozicijom.
• Djeci s pozitivnom atopijskom predispozicijom, koja nisu dojena, tijekom prva 4 mjeseca života preporučuje se upotreba hipoalergenih dojenačkih pripravaka. Nakon 4. mjeseca života rabe se standardni dojenački pripravci.
• Kod dojenčadi koja nemaju atopijsku predispoziciju, a nisu hranjena majčinim mlijekom, nema potrebe da se uvodi hipoalergena prehrana.
• Upotreba dojenačkih pripravaka na bazi soje, kao i mlijeka drugih sisavaca (ovce, koze, kobile…) ne sprječava pojavu alergija.
• Odgođeno uvođenje dohrane ne sprječava pojavu alergija.
• Odgođeno uvođenje namirnica iz skupina najčešćih alergena ne sprječava pojavu alergija.

Dodatna literatura:

• Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji; Sanja Kolaček, Iva Hojsak, Tena Niseteo; Medicinska naklada, 2017.
• https://www.adiva.hr/zdravlje/alergije/nutritivne-alergije-izazovi-u-prehrani-malisana-alergicnih-na-hranu/
• https://poliklinika-helena.hr/alergije-na-hranu/
• https://www.bolnica-srebrnjak.hr/index.php/hr/86-novosti/299-najcesca-pitanja-koja-si-postavljaju-roditelji-djece-oboljele-od-alergija
• https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/
• https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0002822302903512PMC4280668/
• https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fped.2020.00518/full
• https://kidswithfoodallergies.org/recipes-diet/nutrition-and-health/
• https://www.ohsu.edu/sites/default/files/2019-06/Nutrition-Therapy-for-Children-with-Multiple-Food-Allergies.pdf
• https://andrea-digestive-clinic.com/education/almond-milk-vs-cow-milk-vs-soy-milk-vs-rice-milk/#:~:text=For%20those%20with%20dietary%20or,becoming%20more%20available%20in%20stores
• https://www.plivamed.net/aktualno/clanak/15095/Deset-mitova-i-cinjenica-o-lijecenju-anafilaksije-kod-djece.html