416 Views

Na kojem jeziku misli vaše dijete?

Dijete koje zna samo hrvatski jezik i poznaje ideje razvijene u kulturi svog naroda vjerojatno ima sasvim drugačiji način razmišljanja od djeteta koje zna samo engleski jezik i poznaje samo američku kulturu. Naime, jezik i misli su povezani, stoga je važno razumjeti do koje mjere postoji njihov interdeterminizam.

Lingvist E. Sapir pretpostavio je da jezici različito oslikavaju stvarnost, što utječe na različit doživljaj svijeta njihovih govornika. Primjerice, dok se govornik hrvatskog jezika zaljubljuje u nekoga, američki govornik pada u ljubav s nekim (eng. falling in love). Dakle, radi se o semantičkoj ekvivalentnosti, jer i Hrvat i Amerikanac opisuju iskustvo zaljubljivanja, ali jezična konceptualizacija zaljubljivanja je različita.

Jasno je da Hrvat koji govori samo hrvatski misli samo na hrvatskom, a Amerikanac koji govori samo engleski misli samo na engleskom jeziku, ali na kojem jeziku misli Hrvat koji govori i hrvatski i engleski jezik?

Jedan francusko – američki psiholingvist najbolje je dočarao način razmišljanja na dvama jezicima: ako razmišlja o namirnicama koje mora taj dan kupiti, onda misli na francuskom jeziku jer živi na francuskom govornom području, a ako razmišlja o razgovoru s kolegom,  onda misli na jeziku na kojem je s tim kolegom pričao.

Međutim, većina dvojezičnih osoba zapravo pokazuje neuravnoteženo znanje dvaju jezika. Najčešće uz materinski jezik uče jedan strani jezik, ali materinski uvijek ostaje dominantniji jezik. Albert Costa proučavao je upravo ovu skupinu ljudi. Zanimalo ga je na koji način neuravnotežena dvojezičnost utječe na donošenje odluka.

Pred sudionike je bio postavljen problem: „Dobili ste jednu kunu od mene. Predložit ću vam dvije opcije:

  1. Kladite se i probajte zaraditi još novca jer, ako ta kuna padne na stranu glave,vratit ćete mi je, no ako padne na pismo, dobit ćete još kunu i pol.
  2. Nemojte se kladiti, već samo uzmite tu kunu koju ste dobili.“

Iako je iz  matematičke perspektive prva opcija isplativija, zbog averzije prema riziku većina ljudi će se odlučiti za drugu opciju, ali ne svi. Costa i suradnici dokazali su da će dvojezične osobe, kad im se ovakav problem prezentira na nedominantnom jeziku, uglavnom odabrati prvu opciju. To je zato što je razmišljanje na nedominantnom jeziku manje opterećeno intuicijom, a više se oslanja na racionalnost. Dakle, učenje stranog jezika može doprinijeti donošenju boljih odluka, baremna polju logike. Dokaz za ovo vidljiv je iu slikovnim prikazima mozga. Isti dijelovi mozga – u prefrontalnom korteksu, aktivni su za vrijeme korištenja nedominantnog jezika kao i za vrijeme racionalnog razmišljanja.

Ako učenje stranog jezika doprinosi logičnijem načinu donošenja odluka, onda ono može utjecati na naš svakodnevni život, od toga da umjesto brze hrane biramo zdravu hranu, do toga da uspješnije evaluiramo rizik vožnje u pijanom stanju. Međutim, učenje stranog jezika nije jednostavno i treba se odvijati u skladu s uzrastom, kognitivnim kapacitetom i preferencijama djeteta. Škola Helen Doron mjesto je na kojem djeca u prirodnom okruženju i uz učinkovitu metodu upijaju jezik bez posebnog naglaska na učenje gramatičkih pravila. Na taj način, uz razvijanje govornih vještina, djeca neopterećeno razvijaju i svoju osobnost i razmišljanje na stranom jeziku.

417 Views

Na kojem jeziku misli vaše dijete?

Dijete koje zna samo hrvatski jezik i poznaje ideje razvijene u kulturi svog naroda vjerojatno ima sasvim drugačiji način razmišljanja od djeteta koje zna samo engleski jezik i poznaje samo američku kulturu. Naime, jezik i misli su povezani, stoga je važno razumjeti do koje mjere postoji njihov interdeterminizam.

Lingvist E. Sapir pretpostavio je da jezici različito oslikavaju stvarnost, što utječe na različit doživljaj svijeta njihovih govornika. Primjerice, dok se govornik hrvatskog jezika zaljubljuje u nekoga, američki govornik pada u ljubav s nekim (eng. falling in love). Dakle, radi se o semantičkoj ekvivalentnosti, jer i Hrvat i Amerikanac opisuju iskustvo zaljubljivanja, ali jezična konceptualizacija zaljubljivanja je različita.

Jasno je da Hrvat koji govori samo hrvatski misli samo na hrvatskom, a Amerikanac koji govori samo engleski misli samo na engleskom jeziku, ali na kojem jeziku misli Hrvat koji govori i hrvatski i engleski jezik?

Jedan francusko – američki psiholingvist najbolje je dočarao način razmišljanja na dvama jezicima: ako razmišlja o namirnicama koje mora taj dan kupiti, onda misli na francuskom jeziku jer živi na francuskom govornom području, a ako razmišlja o razgovoru s kolegom,  onda misli na jeziku na kojem je s tim kolegom pričao.

Međutim, većina dvojezičnih osoba zapravo pokazuje neuravnoteženo znanje dvaju jezika. Najčešće uz materinski jezik uče jedan strani jezik, ali materinski uvijek ostaje dominantniji jezik. Albert Costa proučavao je upravo ovu skupinu ljudi. Zanimalo ga je na koji način neuravnotežena dvojezičnost utječe na donošenje odluka.

Pred sudionike je bio postavljen problem: „Dobili ste jednu kunu od mene. Predložit ću vam dvije opcije:

  1. Kladite se i probajte zaraditi još novca jer, ako ta kuna padne na stranu glave,vratit ćete mi je, no ako padne na pismo, dobit ćete još kunu i pol.
  2. Nemojte se kladiti, već samo uzmite tu kunu koju ste dobili.“

Iako je iz  matematičke perspektive prva opcija isplativija, zbog averzije prema riziku većina ljudi će se odlučiti za drugu opciju, ali ne svi. Costa i suradnici dokazali su da će dvojezične osobe, kad im se ovakav problem prezentira na nedominantnom jeziku, uglavnom odabrati prvu opciju. To je zato što je razmišljanje na nedominantnom jeziku manje opterećeno intuicijom, a više se oslanja na racionalnost. Dakle, učenje stranog jezika može doprinijeti donošenju boljih odluka, baremna polju logike. Dokaz za ovo vidljiv je iu slikovnim prikazima mozga. Isti dijelovi mozga – u prefrontalnom korteksu, aktivni su za vrijeme korištenja nedominantnog jezika kao i za vrijeme racionalnog razmišljanja.

Ako učenje stranog jezika doprinosi logičnijem načinu donošenja odluka, onda ono može utjecati na naš svakodnevni život, od toga da umjesto brze hrane biramo zdravu hranu, do toga da uspješnije evaluiramo rizik vožnje u pijanom stanju. Međutim, učenje stranog jezika nije jednostavno i treba se odvijati u skladu s uzrastom, kognitivnim kapacitetom i preferencijama djeteta. Škola Helen Doron mjesto je na kojem djeca u prirodnom okruženju i uz učinkovitu metodu upijaju jezik bez posebnog naglaska na učenje gramatičkih pravila. Na taj način, uz razvijanje govornih vještina, djeca neopterećeno razvijaju i svoju osobnost i razmišljanje na stranom jeziku.